Koliko vrećica potrošimo u šetnji psa? Brojke iz Hrvatske mnoge iznenade
ućni ljubimci mnogima su članovi obitelji. No dok sve više razmišljamo o plastici u trgovinama i vlastitim navikama, rijetko se pitamo koliki okolišni trag ostavlja svakodnevna šetnja psa. Upravo na taj često zanemaren problem upozorava Jasmin Hodžić, osnivač projekta ecodog — papirnate vrećice za izmet, koji kroz svoj rad otvara širu temu: koliko resursa trošimo kroz rutine koje smatramo potpuno običnima.
Jedan pas može potrošiti gotovo 1.000 vrećica godišnje. Dok pokušavamo živjeti održivije, ekološki otisak naših ljubimaca ostaje tema o kojoj gotovo ne govorimo.
Gotovo pola milijuna pasa i tisuće tona otpada
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz 2025., u Hrvatskoj je registrirano 458.995 mikročipiranih pasa te 10.706 mačaka. Broj ljubimaca raste, a s njim i potrošnja proizvoda koji uglavnom završavaju kao jednokratni otpad. Najvidljiviji primjer su vrećice za pseći izmet. Prosječan građanin EU godišnje potroši oko 65 plastičnih vrećica za kupnju. Vlasnik psa, s druge strane, tijekom godine može potrošiti gotovo 1.000 vrećica — samo za šetnje.
„Utjecaj prosječnog čovjeka pokušavamo smanjiti godinama, dok utjecaj od psa gotovo nitko ne spominje.”
Ako se taj podatak primijeni na Zagreb, gdje je registrirano oko 67.500 pasa, procjene pokazuju da bi oko 84.000 vrećica dnevno moglo završiti u otpadu ili okolišu čak i uz pretpostavku da samo polovica vlasnika redovito čisti za svojim ljubimcima.
BROJKE U KRATKO
- 458.995 registriranih pasa u Hrvatskoj
- do 1.000 vrećica godišnje po psu
- oko 84.000 vrećica dnevno samo u Zagrebu (procjena)
“Eko” oznaka ne znači nužno i manji utjecaj
Tržište proizvoda za ljubimce posljednjih godina preplavljeno je oznakama poput “bio”, “eko” i “zeleno”. No razlika između tih pojmova često nije jasna ni potrošačima. Na tržištu postoje klasične plastične, reciklirane, oksorazgradive, bioplastične i kompostabilne vrećice, ali većina njih nakon korištenja završava u miješanom otpadu — bez uvjeta potrebnih za stvarnu razgradnju.
„Važno je gledati cijeli životni ciklus proizvoda, a ne samo oznaku na pakiranju.”
Europska komisija već upozorava na konfuziju oko pojmova poput “biobased”, “biodegradable” i “compostable”, jer oznake same po sebi ne govore što se događa nakon bacanja proizvoda. Dodatnu raspravu otvara i korištenje prehrambenih resursa, poput kukuruza, za proizvodnju jednokratnih proizvoda.
Industrija ljubimaca: ekološki problem koji ne želimo primjetiti?
Osim vrećica, velik dio opreme za ljubimce izrađen je od plastike: igračke, zdjelice, dodaci za šetnju i ambalaža. Time raste količina otpada, ali i izloženost životinja mikroplastici. Problem nije samo proizvod, nego cijeli sustav proizvodnje, logistike i kratak životni vijek većine artikala.
„Brojke postaju zastrašujuće kada pogledamo koliko proizvoda za ljubimce svakodnevno ulazi u upotrebu.”
Ovo su promjene koje rade najveću razliku
Zanimljivo, najveći prostor za promjenu nalazi se upravo u rutini koju vlasnici ponavljaju nekoliko puta dnevno, a to je — šetnja psa. Male odluke kroz godinu imaju veliki učinak:
- uzeti samo potreban broj vrećica,
- pravilno odložiti otpad,
- birati dugotrajnije materijale,
- koristiti metalne ili staklene boce za vodu tijekom šetnje.
„Šetnja psa je svakodnevna navika i upravo zato najlakše mjesto za stvarnu promjenu.”
Vrijedno spomena, projekt ecodog uključuje i kampanje sadnje stabala u ime kućnih ljubimaca, podsjećajući da održivost nije jedna velika odluka, nego niz malih, svakodnevnih izbora.
„Trenutno je u tijeku šesta ecodog kampanja za Udrugu Srce za šapice iz Slavonskog Broda, a cilj nam je zasaditi 49 voćaka i 51 stablo. Sadnja je planirana u ožujku“, ističe Hodžić.
Sve informacije što s izmetom nakon što ga pokupite, pronađite OVDJE.