Ako ste korisnici pelena u gradu Zagrebu, imate pravo na besplatne plave vrećice - sve o uvjetima pročitajte u članku!
Kapsula ormar nije nova metoda – saznajte kako ga stvoriti i u članku provjerite imate li već sve što je potrebno!
Želite primati novosti?
Pretplatite se na naš newsletter i ne porpustite nove objave.
PRATITE @jaboljigradjanin NA INSTAGRAMU
Znaš li koliko Hrvatska ima zaštićenih područja i kakvo je stanje s lovom i ribolovom?
Island je poznat po snažnim zakonima o zaštiti okoliša — nacionalni park Þingvellir i geotermalno područje Haukadalur pod strogom su zaštitom kako bi se spriječilo pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa.� Ribarstvo je stoljećima važno za Island, a zemlja je svjetski lider u održivom upravljanju ribljim fondom: stroge kvote, stalno praćenje stanja i zabrane prelova čuvaju oceanske ekosustave.� Ali evo iznenađenja — Islandska vlada dala je dozvolu posljednjoj europskoj kompaniji za lov kitova, i to za više od 200 životinja ove godine.�
📊ANKETA: Što ti misliš o izlovu kitova? Podržavam – dio tradicije
Izgleda bezazleno – mala stara baterija, baciš je tek tako. Ali upravo ta mala baterija može uzrokovati više nego ozbiljne posljedice.
Litij-ionske baterije, koje se nalaze u gotovo svakom uređaju koji koristimo, kad se oštete – padnu, nagnječe ili dođu u dodir s metalnim predmetom – mogu dovesti do kratkog spoja. U tom trenutku može nastati toplina ili iskra, a ako su u blizini suha trava, iglice ili lišće, vatra se može brzo proširiti. Posebno u uvjetima vrućeg ljeta, kada se dodatno isuši vegetacija.
Što se tiče ispravnog odlaganja - korištene baterije ne smiju se odlagati s kućnim otpadom jer je i to opasno! Odnesi baterije u reciklažno dvorište ili ih vrati u lokalnu trgovinu koja raspolaže spremnicima za odlaganje baterija. Gotovo sve trgovine imaju te spremnike. Odlaganje je besplatno.
📊 Insta anketa – koliko znaš?
Koliko je hektara šume nestalo samo prošle godine u Hrvatskoj?
Izgleda bezazleno – mala stara baterija, baciš je tek tako. Ali upravo ta mala baterija može uzrokovati više nego ozbiljne posljedice.
Litij-ionske baterije, koje se nalaze u gotovo svakom uređaju koji koristimo, kad se oštete – padnu, nagnječe ili dođu u dodir s metalnim predmetom – mogu dovesti do kratkog spoja. U tom trenutku može nastati toplina ili iskra, a ako su u blizini suha trava, iglice ili lišće, vatra se može brzo proširiti. Posebno u uvjetima vrućeg ljeta, kada se dodatno isuši vegetacija.
Što se tiče ispravnog odlaganja - korištene baterije ne smiju se odlagati s kućnim otpadom jer je i to opasno! Odnesi baterije u reciklažno dvorište ili ih vrati u lokalnu trgovinu koja raspolaže spremnicima za odlaganje baterija. Gotovo sve trgovine imaju te spremnike. Odlaganje je besplatno.
📊 Insta anketa – koliko znaš?
Koliko je hektara šume nestalo samo prošle godine u Hrvatskoj?
Nevečer prije spavanja uzmem mobitel u ruke i skrolam po vijestima o održivosti, kad ono – Čile testira teretni vlak na vodik. Molim? Iskreno sam mislila da je to za takve zemlje gotovo nemoguće, ali drago mi je da sam se prevarila. Vlakovi na vodik već voze u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Japanu, a uskoro kreće pilot projekt i u Poljskoj. Prema SDG izvještaju, Čile je najbolje ocijenjen među zemljama Južne Amerike, no treba napomenuti da rangiranje ovisi o kvaliteti podataka. Neke zemlje imaju bolje statistike, dok siromašnije imaju manje dostupnih podataka. Također, prema dostupnim podacima, Čile deponira više od 90% otpada, a reciklira samo 1%, što je alarmantno nizak nivo.
ANKETA: Što misliš, može li baš Čile postati relevantan u zelenoj tehnologiji i održivosti?
Što uvijek nosiš na plažu, a na kraju shvatiš da ti uopće nije trebalo? Koliko stvari stvarno trebaš za jedan dan na plaži? 🤔
Sve češće vidim ljude kako tegle ona velika kolica ‘’za plažu’’ prepuna opreme, igračaka, jastučića, jednokratne ambalaže... A kažu – manje je više. I to ne bez razloga. Brojna istraživanja pokazuju da manje stvari često znači više mira, više prisutnosti u datom trenutku i manje stresa. Na odmoru si. Odmori i od viška stvari, to ostavi za ured.
I još nešto važno:
Sve što si donio – vrati nazad sa sobom. To ne rade svi, a naše more sve pamti.
ANKETA: Što sam ja ponijela na plažu, a tebi nikako ne bi trebalo?
Znaš što mi je posebno zanimljivo – bore se protiv tradicije destruktivnosti, idu naprijed i preuzimaju inicijativu, očito im nije problem pokrenuti revoluciju 😉
Svake godine zemlje diljem svijeta pojačavaju napore za zaštitu planeta jer klimatske promjene sve više utječu na naš svakodnevni život. Francuska je sjajan primjer države koja kreativno i inovativno nastoji napraviti održivu razliku.
Nedavno su donijeli zakon protiv ultra-brze mode, uvodeći ekoporeze, zabrane oglasa i pravila održivosti kako bi se suzbila prekomjerna potrošnja i tekstilni otpad.
ANKETA:
Koji je po tebi najveći doprinos francuske održivosti?
Problem je popriličan… Solarna ploča obično je izrađena od silicija ili drugih poluvodičkih materijala. Sadrži male količine teških metala kao što su olovo i kadmij, koji mogu biti štetni za okoliš ako se ne odloži pravilno. Punjiva baterija, obično litij -ion ili nikl - metalna hidridna baterija, također sadrži otrovne tvari. Te tvari mogu procuriti u tlo i vodu ako je baterija oštećena ili odbačena na odlagalištu.
Isto tako većina ovih lampi izrađena je od plastike loše kvalitete, što ih čini osjetljivima na vremenske uvjete te dovodi do toga da mikroplastika završava u tlu…
Suma sumarum: mala noćna mora za okoliš 🤯
Nije bilo lako doći do ovih informacija – kineska vlada rijetko dijeli podatke javno, ali što sam dublje kopala, priča je postajala sve zanimljivija.
Inspiraciju sam dobila kad sam naišla na podatak da Kina gradi najveću hidroelektranu na svijetu – projekt koji doslovno može promijeniti energetski pejzaž planeta. Nakon toga razgovarala sam s ljudima koji su nedavno putovali u Kinu, a ono što su ispričali me stvarno iznenadilo. Govore o zemlji u kojoj se jasno vidi ogroman tehnološki napredak, čistim i uređenim gradovima te ozbiljnim koracima prema održivosti.
Što ti misliš – može li Kina biti istovremeno najveći zagađivač i pokretač zelene budućnosti? Kina je nesumnjivo najveći svjetski zagađivač, ali i druga najveća ekonomija na svijetu, od koje ovisi gotovo svaka država. Tamo gdje se proizvodi većina onoga što svakodnevno koristimo pa je logično da se i zagađuje. No to je samo jedan dio priče. S jedne strane: industrija i emisije. S druge: solarni paneli, električna vozila, sadnja milijuna hektara šuma, razvoj reciklaže...
Anketa:
Kako ti gledaš na Kinu – prijetnja ili prilika za globalnu zelenu revoluciju? Glasaj u anketi ili komentiraj:
Onaj osjećaj kad usred ljeta otvoriš vrata auta i zapuhne te vruć zrak? Naravno da svi palimo klimu – jer bez nje vožnja može biti i nelagodna i opasna. Ali, svaki put kad ju uključiš, ona troši gorivo i ispušta plinove koji snažno utječu na klimu.
Auto-klime godišnje proizvedu oko 420 milijuna tona CO₂ što je otprilike koliko i cijeli Meksiko. Dvije trećine toga otpada na dodatnu potrošnju goriva, a ostatak na ispuštanje HFC-a – rashladnih plinova koji ne uništavaju ozon, ali zato jako griju atmosferu. S druge strane, klima nije luksuz pogotovo u današnjim uvjetima – ona čisti zrak od prašine, peludi i vlage, što je posebno važno za osobe s alergijama ili respiratornim tegobama.
Ne tražim da ju ugasiš, pogotovo ne po ovoj vrućini! Ali, koristi je kad stvarno trebaš i ne spuštaj na abnormalno niske temperature... I redovito servisiraj, pogotovo ako imaš stariji auto koji možda koristi plinove štetnije za okoliš. Novi modeli su već na boljem putu.
ANKETA:
Znaš li koji rashladni plin koristi tvoja auto-klima?
Onaj osjećaj kad usred ljeta otvoriš vrata auta i zapuhne te vruć zrak? Naravno da svi palimo klimu – jer bez nje vožnja može biti i nelagodna i opasna. Ali, svaki put kad ju uključiš, ona troši gorivo i ispušta plinove koji snažno utječu na klimu.
Auto-klime godišnje proizvedu oko 420 milijuna tona CO₂ što je otprilike koliko i cijeli Meksiko. Dvije trećine toga otpada na dodatnu potrošnju goriva, a ostatak na ispuštanje HFC-a – rashladnih plinova koji ne uništavaju ozon, ali zato jako griju atmosferu. S druge strane, klima nije luksuz pogotovo u današnjim uvjetima – ona čisti zrak od prašine, peludi i vlage, što je posebno važno za osobe s alergijama ili respiratornim tegobama.
Ne tražim da ju ugasiš, pogotovo ne po ovoj vrućini! Ali, koristi je kad stvarno trebaš i ne spuštaj na abnormalno niske temperature... I redovito servisiraj, pogotovo ako imaš stariji auto koji možda koristi plinove štetnije za okoliš. Novi modeli su već na boljem putu.
ANKETA:
Znaš li koji rashladni plin koristi tvoja auto-klima?
Predanost Norveške suzbijanju emisija datira iz 1991. uvođenjem poreza na ugljik, jednog od najranijih i najopsežnijih na svijetu. Norveška je 2018. predstavila Zakon o klimatskim promjenama postavljajući ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 50-55% u usporedbi s razinama iz 1990. do 2030., s krajnjim ciljem da do 2050. postane društvo s niskim emisijama…
Podijeli ovo s nekim tko još baca limenke u miješani otpad! Jer svaka limenka bilo da je od paštete, gulaša ili skuše može živjeti zauvijek – ako je pravilno odvojiš. ♻️
Znaj ovo:
🔹 74% energije se uštedi reciklažom limenke
🔹 113.000 limenki reciklira se svake minute u svijetu
🔹 Reciklirani aluminij = 97% manje zagađenja vode
🔹 Svaka limenka vrijedi – ekološki i financijski
POLL:
Odvajaš li sve vrste limenki (ne samo od pića)?
Problem je popriličan… Solarna ploča obično je izrađena od silicija ili drugih poluvodičkih materijala. Sadrži male količine teških metala kao što su olovo i kadmij, koji mogu biti štetni za okoliš ako se ne odloži pravilno. Punjiva baterija, obično litij -ion ili nikl - metalna hidridna baterija, također sadrži otrovne tvari. Te tvari mogu procuriti u tlo i vodu ako je baterija oštećena ili odbačena na odlagalištu.
Isto tako većina ovih lampi izrađena je od plastike loše kvalitete, što ih čini osjetljivima na vremenske uvjete te dovodi do toga da mikroplastika završava u tlu…
Suma sumarum: mala noćna mora za okoliš 🤯
Reakcije na storije o javnim slavinama bile su brojne, hvala na tome! 💚 Zato evo post da lokacije možete saveati. I svakako podijeli ovaj post s nekim tko još kupuje vodu u plastici!
Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je velika stvar što u Hrvatskoj imamo pitku vodu dostupnu iz slavine. Iskoristimo to! Samo se trebaš sjetiti ponijeti svoju višekratnu bocu kad izlaziš iz kuće – priroda (i tvoj novčanik) će ti biti zahvalni.
Jedna od najpoznatijih slavina u Zagrebu je pumpa Viktorija zdenac, poznata i kao Željezni Francek – mnogima omiljeni gradski simbol. Nekad je služila za potrebe domaćinstava, a danas je znak tradicije i održivosti. Možeš je pronaći na brojnim javnim lokacijama.
Popis svih lokacija redovito se ažurira, pa svakako provjeri službene stranice Grada Zagreba za najnovije informacije.
#zagreb
25% Hrvata svakodnevno jede meso! Samo 14% prakticira bezmesne dane češće od jednom tjedno…
Ovi veganski 🍔 toliko su puni okusa da ih ni tvrdokorni mesoljupci ne bi prepoznali kao biljne!
#ConsciousNutrition #PlantBased
Koliko puta tjedno imaš bezmesni dan?
U 2024. solarni 🌍 kapacitet porastao je za 451,9 GW, a Kina je predvodnik s 64% globalnog rasta. Iako jedan od najvećih zagađivača svijeta, predvodi globalni rast obnovljivih kapaciteta, pokazujući da je prelazak na čistu energiju moguć čak i za velike industrijske zemlje. Vjetar, voda i bioenergija također bilježe značajan napredak. Hrvatska ide u korak s planom – HEP želi povećati udio obnovljivih izvora na preko 50% do 2030.! Anketa:
Misliš li da Hrvatska može pratiti takve trendove i ostvariti cilj do 2030.?
Naime ove godine na ovo još dodatno čupam kosu jer moja 15mjesečna beba stavlja čikove u usta…
I da vas podsjetim! Opušci nisu izrađeni od papira, već od plastike!
Iako se općenito smatra da su opušci cigareta napravljeni od papira i biološki razgradivih materijala, istina je sasvim drugačija. Mnogi nisu svjesni činjenice da filtri koji čine veći dio opušaka sadrže acetat celulozu. Acetat celuloza je proizvod slabe biorazgradivosti te je u velikoj mjeri određena uvjetima okoline. Stope razgradnje acetat celuloze variraju od unutar 1 do 2 mjeseca u anaerobnim uvjetima, 6 do 9 mjeseci u tlu, 12 mjeseci u slatkoj vodi i 36 mjeseci ili duže u lošim uvjetima. Procjene o vremenu u neidealnim uvjetima variraju, ali jedna od studija pokazala je da se opušak nakon dvije godine razgradio samo oko 38 %. Dakle, svaki opušak koji završi u okolišu predstavlja dugotrajno onečišćenje za naš planet.
A što je s kemikalijama koje ostanu u filtru?
Dok plastičnom dijelu opuška može trebati i do 10 godina da se potpuno razgradi, kemikalije koje ispuštaju mogu ostati u okolišu još mnogo godina nakon životnog vijeka samog opuška. Ove kemikalije uključuju arsen, olovo i nikotin. Uzrokuju značajnu štetu vodenim ekosustavima. Nije neuobičajeno da terenski znanstvenici pronađu opuške unutar mrtvih morskih ptica, morskih kornjača, riba i dupina. Štoviše, studija iz 2011. pokazala je da kemikalije koje istječu iz opušaka mogu biti smrtonosne za slatkovodne i morske vrste riba.
Kažu vijesti kako je ove godine zabilježen je pad dolazaka turista za oko 5% u odnosu na svibanj prošle godine.
O bože hvala ti reče ja, jer s ekološkog stajališta, to je dobar znak, ali medijska retorika i retorika općenito uopće ne stavlja u perspektivu okoliš?!?!
69% turističkih prihoda odlazi privatnom sektoru — iznajmljivačima i hotelijerima — dugoročne troškove snosi cijelo društvo…Naša mala mjesta možda se nikada neće potpuno oporaviti od dosadašnjeg upravljanja turizmom.
Što za tebe predstavlja smanjeni broj turista?
Jedan način kako izbjeći bacanje kruha - napravi vlastite krušne mrvice!
Prema statistici iz 2017. dnevno se baci 135 tona kruha, a trenutačno je stanje vjerojatno još i gore... i opet najviše bacaju kućanstva.
Ovim receptom otpad od hrane je smanjen i ne moraš kupovati krušne mrvice čime štediš novac…
Uskoro nam službeno počinje ljeto.� More više nije samo utočište – postalo je tiha žrtva našeg načina života.� Izbjegavaj jednokratnu plastiku! Biraj višekratne opcije! Pričaj o problemu s obitelji i zajednicom!
Znaš li koliko plastike svaki dan završi u Sredozemnom moru?
Osoba godišnje izgubi ili baci oko 65 gumica! Istoj toj gumici treba da se razgradi u mikroplastiku više stotina godina!
Ovo je DIY projekt koji apsolutno svatko može napraviti! ✂️🧦 Ne traži ni šivanje ni posebne alate — samo škare i par minuta tvog vremena.
Umjesto bacanja čarape, daj joj novu svrhu i izbjegni kupovinu novih gumica.
👉 Spremi ovu ideju, podijeli s nekim tko voli DIY i tagiraj me ako isprobaš!