Najčešće vrste ambalaže na policama su plastika, tetrapak i aluminij, a staklo je najrjeđe. U članku saznajte što je najbolje za okoliš!
Obuća se izrađuje od raznih materijala, a nije svaki reciklabilan! U našem članku pročitajte kako se održivije ponašati i što odabrati!
Želite primati novosti?
Pretplatite se na naš newsletter i ne porpustite nove objave.
PRATITE @jaboljigradjanin NA INSTAGRAMU
Svaki posjednik koji preda ovlaštenom sakupljaču stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovito vozilo.
Poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom ovlaštenom sakupljaču i uz to zaraditi oko 130 eura pri predaji starog neispravnog vozila.
Prilikom predaje vozila posjednik mora ovlaštenom sakupljaču dati dokaz o vlasništvu, odnosno presliku prometne dozvole otpadnog vozila koje predaje.
Ako nije upisan kao vlasnik treba predati presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo ili ovjerenu punomoć od stvarnog vlasnika da se vozilo daje na oporabu.
Dokazom se smatra i rješenje o plaćenoj naknadi Fondu ili potvrda o provjeri registriranosti vozila.
Od ovlaštenog obrađivača posjednik će dobiti potvrdu koju je dužan predati u stanici za tehnički pregled prilikom odjave tog vozila.
U Fondu kažu da upravo ovako posložen sustav daje odlične rezultate pa ne čudi da Hrvatska, kad je u pitanju gospodarenje otpadnim vozilima, ali i gumama, premašuje ciljeve.
Napominju kako se u automobilima nalazi niz opasnih tvari, koje ako se neadekvatno zbrinu mogu uzrokovati zagađenja prirode i okoliša.
Isto tako, motorno vozilo sadrži i cijeli niz vrijednih sekundarnih sirovina, osobito metala, koji se mogu dalje iskoristi u proizvodnji novih proizvoda.
Ovlaštenje za obradu otpadnih vozila ima tvrtka Ce-Za-R koja ima organiziranu sakupljačku mrežu na cijelom teritoriju Hrvatske.
U Hrvatskoj je u 2022. skupljeno oko 39.000 tona otpadnih vozila od čega je cijela količina i obrađena, čime je Hrvatska ispunila, pa i premašila ciljeve propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom.
Prema najnovijem izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, rekli su Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Zimi po kući i u doba ove energetske krize, ne vjerujte svemu što vidite na internetu - nije vrijeme za bose noge u fluffy natikačama, potkošulje, t-shirt i tanašne majičice. Budite odgovorni, smanjite temperaturu, obucite se i prigrlite omiljenu vestu kao način života.
Moramo početi razumijevati da postoji izravna povezanost između naše potrošnje energije i očuvanja okoliša - kućanstva su najveći potrošači energije - a evo jednostavnim, ali značajno važnim primjerom pokazujem kako možete smanjiti potrošnju za barem malo!
Ne kažem da se treba smrzavati, ali je li stvarno prihvatljivo zimi nositi kratke rukave dok grijemo prostoriju na 27°C?!
Održivost ide pod ruku sa uštedom!
Za više savjeta o uštedi energije, posjetite web stranicu Ja bolji građanin - BOLJI ŽIVOT - padajući izbornik BOLJA POTROŠNJA.
Nove Adidas tenisice poput ovih koštaju više od 100 eura… 🤯
Koliko lako dolazimo do stvari, očito ih se isto tako lako i rješavamo. Ove tenisice izgledaju bez nekih prvelikih oštećenja, što znači da su još dugo mogle nekome koristiti… Umjesto da završe na otpadu, mogle su se popraviti, pokloniti nekome kome su stvarno potrebne ili čak prodati za simboličan iznos i barem malo zaraditi.
Nevjerojatno je koliko vrijednih stvari odbacujemo, dok ih drugi jedva priušte…
Tenisice u ovakvom stanju:
Kroz svoj rad s ljudima na temama održivosti, uglavnom primjećujem kako su nam stvarni interes i znanje o ovim temama poprilično niski.
Istraživanje se baš i ne podudara s mojim iskustvom… imamo vrlo visoko mišljenje o sebi😆
🔹 1 od 6 Hrvata smatra se informiranim o održivosti. Većina je negdje u sredini, dok gotovo četvrtina nema nikakvo znanje o ovoj temi. Ako ne razumijemo problem, kako ćemo ga rješavati?
🔹 80% Hrvata spremno je mijenjati navike zbog okoliša. No, jesmo li zaista spremni na konkretne korake ili nam je to samo dobra ideja u teoriji?
🔹 Cijena je najveća prepreka održivijem životu. Većina Hrvata smatra ekološke proizvode preskupima. Održivost ne smije biti luksuz, već standard.
🔹 81% građana misli da tvrtke ne rade dovoljno. Očekujemo odgovornost od brendova, ali pitanje je koliko ih zaista podržavamo kada se odluče za održivije prakse.
🔹 Odgovornost je na svima – građanima, državi i privatnim kompanijama. No, svi čekaju da netko drugi povuče prvi potez. Vrijeme je da prestanemo prebacivati odgovornost.
Znanje, dosljednost i sustavna rješenja su ključ. Jesmo li spremni prestati tražiti izgovore i početi djelovati? *Istraživanje je proveo Ipsos u siječnju 2023. na 1000 ispitanika s fokusom na ekološki aspekt održivosti instagram anketa
Tko treba poduzeti prve korake u cilju očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena?
U Hrvatskoj se generira višak od otprilike 9 milijuna litara rabljenog jestivog ulja godišnje, što je više od dvije litre po stanovniku.
Za točne lokacije gdje nosite otpadno jestivo ulje, guglajte “otpadno ulje ja bolji građanin” izbacit će vam članak sa svim detaljima.
Iako sam nedavno naglasila da o klimatskim promjenama u RH gotovo nitko od političara ne govori, politika ipak mora djelovati, a pod pritiskom EU zakonodavstva stigao je prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.
✅ Prijenos EU ciljeva: Hrvatska preuzima zakonodavstvo iz paketa “Spremni za 55”, s jasnim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030.
✅ Konkretne promjene: Uvode se novi sustavi trgovanja emisijama (npr. ETS2), lokalni klimatski planovi i javne certifikacijske sheme za gospodarenje ugljikom.
✅ Zeleni fondovi: Za tranziciju prema održivijoj budućnosti osigurano je čak 2,26 milijardi eura iz Modernizacijskog i Socijalnog fonda za klimu.
Sad je na nama da pratimo kako će se ovaj zakon razvijati i što će donijeti za naše društvo i okoliš.
Hoće li ovaj Zakon donijeti konkretne promjene?
Neću vam lagati – ovo nije bila šetnja kroz park. Proces je zahtjevan i oduzima dosta vremena, ali najvažnije moguće je…
Najviše sam posla imala s laptopom, čak 4 puta sam bila u servisu kako bih sve uspješno riješila. Imajte na umu da se radi o vrlo starom uređaju.
No, do sredine 2025. godine, mobiteli i tableti postat će prvi proizvodi u EU koji će nositi oznaku popravljivosti, poznatu kao repair score.
Ta oznaka rezultat je odluke Europske komisije 🇪🇺, kojom će potrošači dobiti mogućnost da već pri kupnji znaju koliko je određeni proizvod lako popraviti u slučaju kvara. Oznaka popravljivosti temelji se na francuskom modelu 🇫🇷 i ocjenjuje dostupnost rezervnih dijelova, cijenu tih dijelova te dostupnost servisa.
Postoji li neki uređaj koji biste vi radije odnijeli na popravak nego kupili novi?
Hrvatska ima ogroman potencijal postati energetski lider u Europi, a ključ tog uspjeha doslovno je duboko ispod naših nogu…
Jeste li znali da panonsko područje Hrvatske ima jedan od najviših geotermalnih gradijenata u Europi – čak 40°C po kilometru dubine? To znači da ispod nas leži ogromno bogatstvo geotermalne energije, idealno za proizvodnju čiste energije i grijanje. 🌱⚡
Trenutno imamo samo jednu geotermalnu elektranu, Velika 1 kod Bjelovara (17,5 MW), ali ovo je tek početak! 🔋 Planira se nova elektrana u Virovitičko-podravskoj županiji (20 MW – jedna od najvećih u Europi!) te iskorištavanje izvora kod Varaždina, gdje je na dubini od 2430 metara otkrivena voda temperature čak 142 °C. 💧🔥
Zanimljivo je da postoji potencijal i za korištenje geotermalne energije u Zagrebu!
👉 Pišite mi u komentare – gdje mislite da će se prvo grijati na geotermalnu energiju?
🔔 Pratite storije za više informacija i novosti o ovoj temi
Razlog kupnje novog ogrtača je taj da imam već bijeli frotirni ali kako sam stalno s bebom, nakon pola dana taj ogrtač više nije bijeli, a kod pranja mi zauzme pola mašine tako u ovom trenutku mi je to nesretni scenarij.
Koliko puta razmisliš o kupnji robe prije nego isto učiniš?
Pitam te jer bolesno puno kupujemo robu - Hrvati su među najvećim potrošačima odjeće u srednjoj Europi. Prema podacima Eurostata, prosječno hrvatsko kućanstvo je 2019. godine na odjeću i obuću trošilo 420€ godišnje po osobi.
* OEKO-TEX® Standard 100 je neovisni sustav testiranja i certificiranja koji se primjenjuje na sirove materijale, poluproizvode i gotove tekstilne proizvode. Ovaj standard osigurava da tekstili ne sadrže štetne tvari koje bi mogle negativno utjecati na ljudsko zdravlje.
Proizvodi koji nose OEKO-TEX® Standard 100 prošli su rigorozna ispitivanja i ne sadrže više od 100 poznatih štetnih tvari. Ovo uključuje razne kemikalije koje se koriste u tekstilnoj industriji, kao što su alergeni, teški metali i druge toksične supstance. Certifikat je posebno važan za potrošače koji traže sigurnost i kvalitetu u tekstilnim proizvodima, jer jamči da je proizvod zdrav za nošenje.
**Ogrtač je Jysk Bullmark, u veličini L/XL
Toliko se katastrofa dogodilo a čini mi se da se sve nekako olako zaboravlja!
Ne želim širiti paniku, ali želim podcrtati, EU-ova Agencija za klimatske promjene Copernicus (C3S) potvrdila je da je 2024. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. Glavni uzrok su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, a ekstremima je dodatno pridonio meteorološki fenomen El Niño i još neki faktori. 🌊
Osim toga, porast vodene pare u atmosferi povećava rizik od ekstremnih oborina. 🌧️
Čovječanstvo drži svoju sudbinu u rukama…
Jednoj tankoj vrećici treba najmanje 10 godina za usitnjavanje, onima debljima treba i više stoljeća. Da, usitnjavanje a ne razgradnja, jer plastika se NIKADA NE RAZGRADI. Ona se samo raspada na manje dijelove time ostajući trajno u okolišu.
Ograničenja upotrebe jednokratnih plastičnih vrećica već je prisutna praksa u mnogim zemljama diljem svijeta. Sada je ta promjena stigla i do nas putem EU direktive. Dakle, trgovci nisu to uveli proizvoljno – zakon im to nalaže ⚖️. Zato budimo strpljivi prema blagajnicama – i njima je ovo velika promjena!
Najbolji savjet? Iskoristite vrećice koje već imate kod kuće što više puta ♻️. Svaki put kada ponovno upotrijebite vrećicu, doprinosite očuvanju okoliša💚
*video nije sponzoriran od Spar trgovina
Ne, nije u redu uzeti 10 vrećica po kupovini i deponirati ih nakon jedne upotrebe!
Ljudi često nisu skloni promjenama – one nas izbacuju iz rutine i izazivaju otpor. Ali upravo taj proces prilagodbe tjera nas da razmislimo, pronađemo nova rješenja i na kraju učinimo korak naprijed. Tako je i s novom naplatom tankih plastičnih vrećica. Mnogi negoduju, ali zamisli, već pronalaze alternative: nose stare vrećice od kuće, koriste višekratne ili stavljaju više artikala u jednu.
👉 Piši što ti misliš o naplati malih vrećica?!
* (NN 137/23) - PRAVILNIK O AMBALAŽI I OTPADNOJ AMBALAŽI, PLASTIČNIM PROIZVODIMA ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNOM ALATU KOJI SADRŽAVA PLASTIKU
Sezona sniženja je tu, ali pravo bogatstvo često je već u našim ormarima! Zavirite u ormare baka, mama i teta! 👗✨
Ovaj kaput, star više od 40 godina, savršen je primjer kako odjeća može trajati dugo i biti kvalitetna 🧥💚 Iako nisam nema sirovinski sastav, sigurna sam da je mnogo bolji i povoljniji za okoliš od današnje brze i masovne proizvodnje. 🌍♻️
A sada vaše priče! Koji je najstariji komad odjeće koji čuvate u svojim ormarima? Jeste li ga kupili ili je naslijeđen?
2025. je definitivno godina za “iskoristi do kraja, nosi dok se ne istroši, snađi se ili se snađi bez toga”! 🌱✨ Odaberi barem jednu od ovih promjena, vidjet ćeš, s vremenom ćeš usvojiti još više i postati bolji građanin u svakom pogledu!
Podijeli ovo s prijateljima koji će lako usvojiti neku od ovih navika, a možeš i s onima koji to ignoriraju i misle da to nije njihova briga! 💬👥 Ove su jednostavne stvari koje će svakog od nas učiniti dijelom pozitivne promjene! 🌟
Ajd pustite u komentar što od ovoga već radite, a što ćete tek početi u sljedećoj godini!
Sretna Nova godina svima! 🎊🌟 #novagodina #jaboljigradjanin
Hej! Pričamo o stvarima koje su potpuno dotrajale i više nemaju šanse za novi dom. 🛠️ Nažalost, ove stvari su pokidane, istrošene i spremne za reciklažu. ♻️
Ali pitanje je što će se baš reciklirati – što vi mislite, koji od ovih predmeta će se 100% reciklirati? Bacite svoja predviđanja dolje u komentare, jer kasnije ću u storijima podijeliti stvarne podatke o tome što je moguće reciklirati, a što ne.
I samo da vas podsjetim – reciklažna dvorišta nisu neka crna rupa u kojoj stvari nestaju. Prava promjena je smanjena kupnja.
#jaboljigradjanin
🍽️ Bacanje hrane nije samo ekološki, već i ekonomski te moralni problem.
Mnogi možda ne znaju, ali nepravilno odložen otpad od hrane oslobađa metan, plin koji je čak 80 puta štetniji za atmosferu od ugljikovog dioksida i jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena. 🌱
Zato, ove blagdane uživajte u izobilju, ali pametno koristite hranu: iskoristite je do kraja, podijelite s drugima ili je pravilno pohranite. 🥗🫶
Preporuka: Ovaj post podijelite s onima koji previše kupuju, kuhaju i bacaju hranu…🫶
Kako vi smanjujete bacanje hrane?
Promijenimo način na koji doživljavamo Božić, vratimo se na početne postavke!🎄
Nadam se da ću vas inspirirati da ove blagdane poklanjate na drugačiji i smisleniji način…
Cijele godine kupujemo i gomilamo stvari – često i one koje nam zapravo ne trebaju. 🎁 Zato neka ovaj Božić bude drugačiji. Umjesto još jednog materijalnog dara, darujmo ono što zaista vrijedi – ljubav, zajedništvo i trenutke provedene s ljudima koje volimo. 💖
I da, vrijeme je da počnemo normalizirati darivanje samo svoga vremena i pažnje. To je dar koji nikada ne gubi na vrijednosti.
👉 Podijelite ovaj video s prijateljima od kojih ste dobili najoriginalniji poklon ikad – i pohvalite ih! Možda će baš oni ove godine nadahnuti druge da poklanjaju ono što ima pravu vrijednost.
Sretni blagdani svima! ❄️
Slavimo ono što je zaista važno – ljubav, uspomene i zajedništvo.
Ove blagdane, umjesto da podliježemo konzumerizmu i kupujemo još jedan komad odjeće koji će završiti zaboravljen u ormaru, poklonimo nešto s dubljim značenjem. 🎁
Darujte prijateljima omiljeni recept vaše bake 🍪, malu biljčicu začinske papričice za ljubitelje ljutog 🌶️, ili odvedite voljenu osobu na omiljeno mjesto u prirodi 🌲 gdje ćete zajedno uživati u trenutku.
Duh blagdana nije u hrpi poklona, već u zajedništvu, uspomenama koje stvaramo i vremenu provedenom zajedno. Pokloni koji donose dugoročne uspomene, a ne zagađuju naš planet 🌍, istinski su darovi koje želimo ostaviti za buduće generacije.
Kako vam zvuče ove ideje?! Je li too much ili vidite kao izvedivo jer bi se nekom vašem ovakvo nešto baš svidjelo?!
Znam da je danas puno jednostavnije kupiti novo nego popraviti staro, sve mi je jasno, ali hej, pokušajte popraviti barem jedno! 🔧 Ako nemate vremena ili alata, odnesite to nekome tko ima znanje i iskustvo, kao što sam ja to napravila. Radnicima je bilo i čak i simpatično što sam došla.🛠️ Isto tako, ovdje na društvenim mrežama možete pronaći hrpu tutoriala za popravke – od jednostavnih do složenijih. Ako mislite da možete sami, isprobajte! 💪 Zaboravljene vještine često su upravo ono što nam treba, a svaki popravak može biti i mali korak ka većoj održivosti. 🌍💡 Tko zna, možda otkrijete skrivene talente! 😄
📊 Ambalaža u EU-u: Alarmantni podaci i nova uredba
Industrija ambalaže u EU-u 2018. godine ostvarila je promet od 355 milijardi EUR. Ambalažni otpad u EU-u porastao je s 66 milijuna tona 2009. na 84 milijuna tona 2021. Svaki Europljanin proizveo je 188,7 kilograma ambalažnog otpada 2021., a bez mjera, taj broj mogao bi porasti na 209 kilograma do 2030. 💡
🌍 EU se bori protiv otpada: Uredba za smanjenje ambalaže i kružno gospodarstvo ♻️
Europski parlament donio je uredbu koja uključuje smanjenje ambalaže (5% do 2030., 10% do 2035. i 15% do 2040.), s naglaskom na plastični otpad. Pravila zahtijevaju smanjenje praznog prostora u ambalaži i minimiziranje njezine težine i volumena.
🚫 Zabrane od 2030.: Zabranit će se određene vrste jednokratne plastične ambalaže, poput onih za svježe voće i povrće, te male plastične vrećice. Također, bit će zabranjena upotreba štetnih kemikalija (PFAS) u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom.
🔄 Ponovna upotreba i punjenje: Do 2030., poduzeća će morati omogućiti ponovnu upotrebu ambalaže i ponuditi 10% proizvoda u ponovo upotrebljivoj ambalaži.
🌍 Ciljevi recikliranja: Do 2029. godine, 90% plastičnih i metalnih spremnika za pića morat će biti prikupljeno odvojeno, a svi paketi moraju biti reciklabilni.
➡️ Poduzmite korake prema održivosti: Podržite inicijative za smanjenje otpada i reciklažu! 🌿 Razmislite o korištenju manje ambalaže i ponovnoj upotrebi kako biste pomogli očuvanju okoliša. Svaka mala promjena ima veliki utjecaj! Napišite mi kako se vi borite protiv ambalaže u komentare! 💪
Rast ambalažnog otpada me plaši: