Mirisne svijeće s parafinom i sintetikom zamijenite prirodnim svijećama od eteričnih ulja za zdraviji i ekološki prihvatljiviji izbor.
Vrećice za biootpadu u Zagrebu su besplatne - pročitajte što je poželjno u nju odlagati te od čega je ona sastavljena
Želite primati novosti?
Pretplatite se na naš newsletter i ne porpustite nove objave.
PRATITE @jaboljigradjanin NA INSTAGRAMU
Znate li zašto omoti od grickalica i slatkiša najčešće ne završe na reciklaži? 😕 Mali su, napravljeni od više slojeva materijala i često prljavi od hrane, pa je njihovo recikliranje ekonomski neisplativo. Zato, kad god možeš, pokušaj ih izbjegavati — ovdje ti dajem jednostavno rješenje. A škarnicl, ovaj masni dio odvoji u biootpad, a čisti papirnati dio može u papir.
Održivost u poljoprivredi nije samo ekonomsko pitanje, već i ključ za očuvanje okoliša i ravnoteže resursa.� Iako se radi o velikim ekonomskim izazovima, ja bih da se fokusiramo isključivo na održivost.� Podrškom malim proizvođačima, smanjenjem uvoza i usmjeravanjem na lokalnu proizvodnju, možemo smanjiti negativne utjecaje, poput CO2 emisija nastalih kroz transport namirnica.� Time pomažemo okolišu i dugoročnu ekonomsku stabilnost.�
* Ivo Grgić, profesor Agronomskog fakulteta
u Zagrebu
ANKETA: Što mislite, koliko bi podrška malim proizvođačima pomogla smanjenju uvoza i očuvanju okoliša?
Vlažne maramice nisu biorazgradive i NIKAKO ne trebaju u WC školjku.
Završavaju na deponiju, gdje se razgrađuju na mikroplastiku i stotinama godina zagađuju tlo, vodu i zrak. 🧻❌
Sadrže:
• Plastiku (poliester, polipropilen) – ostaje u okolišu kao mikroplastika
• Konzervanse (parabeni, fenoksietanol) – mogu uzrokovati iritacije, alergije, hormonske poremećaje
• Parfeme i mirise – skrivaju koktel kemikalija koje izazivaju osipe
• Sredstva za čišćenje (npr. SLS) – nadražuju i isušuju kožu
• Alkohole – oštećuju zaštitni sloj kože
• Stabilizatore i omekšivače – narušavaju prirodnu pH ravnotežu kože
Podijeli ovu objavu i pomozi drugima da zaštite svoje bebe i prirodu.
10 godina EU Direktive o plastičnim vrećicama 🇪🇺♻️ Prema podacima Eurostata, Litva je 2022. godine zabilježila najvišu potrošnju laganih plastičnih vrećica po stanovniku u Europskoj uniji, s prosjekom od 249,3 vrećice po osobi . S obzirom na broj stanovnika Litve (približno 2,8 milijuna), to znači da su ukupno potrošili oko 698 milijuna vrećica. Za usporedbu, Hrvatska je iste godine imala prosječnu potrošnju od 96,7 vrećica po osobi, što je iznad prosjeka EU-a od 66,6 vrećica po osobi . S populacijom od oko 3,9 milijuna stanovnika, to znači da su građani potrošili približno 377 milijuna vrećica.
Uklapaš li se ti u taj prosjek?
Kupovina i prodaja second hand robe na raznim aplikacijama i grupama postaje sve popularnija. Ljudi se snalaze na razne načine – a ja vam nudim još jedan. Iskoristite sve što imate, bez srama. Važno je samo da je roba zaštićena. Dajte stvarima novi život, uštedite novac i podržite održiv način života!
U komentarima pišite koja su najneobičnija pakiranja u kojima ste primili ili slali pakete! 👇
Ponovimo malo odvajanje otpada!
Ako tu i tamo pogriješite – samo nastavite, jer svaki komad odvojenog otpada čini razliku.
I najvažnije – prije svega, trudimo se stvarati manje otpada.
To je prvi i najbolji korak.
🎥 Video je preuzet iz priloga emisije ‘’Svi smo mi potrošač’’i, koja ide u sklopu ‘’Dobro jutro, Hrvatska’’ na HRT1.
A kao i inače – voditeljica Zrinka Grancarić uvijek spremna i konkretna!
Ovo su proizvodi koji mogu biti i tvoj novi korak prema još održivijem načinu života. Praktični su, dostupni i lako ih je uklopiti u svakodnevicu. Bez velikih odricanja, a uvelike znače i smanjuju zagađenje.
Zanima me, koji je bio tvoj prvi “zeleni” proizvod?
I postoji li neki s kojim jednostavno ne ide? ♻️
Piši mi u komentare – da podijelimo iskustva i možda jedni drugima olakšamo put.
Papa Franjo nije bio samo vjerski vođa – bio je savjest čovječanstva. 🌍 Prvi papa koji je ekologiji posvetio cijelu encikliku – Laudato Si’ – u kojoj je povezao klimatsku i socijalnu krizu. Pozvao je svijet da prestane iskorištavati prirodu i da je počne čuvati kao dar. Susretao se s aktivistima, tražio povlačenje investicija iz fosilnih goriva i utjecao na UN, COP30 i milijune ljudi – vjernika i nevjernika. Njegove riječi podigle su svijest o klimatskim promjenama. A najvažnije – stalno je podsjećao da sve što činimo, činimo zbog djece i unuka. Da im ne ostavimo planet u ruševinama.
Donosim vam još jedan od načina bojanja prirodnim bojama!
Držite jaja u toj vodi preko noći za još
intenzivniju boju.
Ako tražite još ideja, u Google upišite “Kako na prirodan način obojati pisanice za Uskrs?” – pojavit će se članak “Ja Bolji Građanin” za dodatnu inspiraciju. #uskrs
Ekološki uzgoj podrazumijeva da svaka kokoš na raspolaganju ima osiguran vanjski prostor i to najmanje 4 m2, da im je pristupačna svježa trava i ostalo raslinje kao i mogućnost čeprkanja po zemlji te da je ostatak njihove hranidbe ekološki.
Slobodni uzgoj znači nešto manje prostora na raspolaganju, odnosno 2,5 m2 po kokoši gdje one također imaju pristup raslinju.
Štalski, podni uzgoj je onaj u zatvorenom prostoru gdje su nesilice neprekidno osvijetljene umjetnom rasvjetom, a najveća dopuštena naseljenost u štali je 9 kokoši po m2.
Kada govorimo o kaveznom, baterijskom uzgoju, ovdje je na 1 m2 dozvoljeno držati 13 kokoši.
Tijekom blagdana bacanje hrane poraste za za 25% u odnosu na ostatak godine!
Bacanje hrane nije samo ekološki, već i ekonomski te moralni problem.
Mnogi možda ne znaju, ali nepravilno odložen otpad od hrane oslobađa metan, plin koji je čak 80 puta štetniji za atmosferu od ugljikovog dioksida i jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena.
Zato, ove blagdane uživajte u izobilju, ali pametno koristite hranu: iskoristite je do kraja, podijelite s drugima ili je pravilno pohranite.
Preporuka: Ovaj post podijelite s onima koji previše kupuju, kuhaju i bacaju hranu…
Čista i pitka voda jedan je od najvrjednijih resursa.
Unatoč tome, u većini kućanstava u Hrvatskoj još uvijek koristimo pitku vodu za ispiranje WC školjki — resurs kojeg na Zemlji ima manje od 1%. Iako Hrvatska ima relativno bogate zalihe, one nisu neiscrpne.
U Japanu su razvili pametan sustav: voda korištena za pranje ruku odmah se preusmjerava u vodokotlić za ispiranje školjke, što godišnje štedi milijune litara. S druge strane, najčešći “ekološki” standard kod nas je vodokotlić s dvije tipke, koji postoji već više od 40 godina.
Imate li vi kod kuće ovakav sustav za uštedu vode?
Ekstremne vremenske pojave, poput snijega u proljeće, sve su češće.� Poremećaji u klimi ugrožavaju rane sorte voća – trešnje, marelice, breskve, jabuke i šljive često stradaju zbog kasnih mrazeva.�
Imate li problema s alergijama? Zbog ranijeg i duljeg cvjetanja biljaka, peludi je u zraku više nego što je bilo prije u isto doba godine.� Primjećujete li simptome sve ranije?
Nepropisno zbrinjavanje antibiotika ugrožava okoliš i naše zdravlje…
Antibiotici dospijevaju u okoliš kroz pročišćivače otpadnih voda, razastrijavanje gnojiva i stočne hrane, te izlučivanje iz ljudskih organizama ili bacanjem lijekova u odvode.
U otpadnim vodama, nažalost, samo prolaze kroz sustave pročišćavanja i ne mogu se uvijek potpuno ukloniti. Time zagađuju ekosustav i potiču razvoj rezistentnih bakterija, što ugrožava učinkovitost liječenja.
Ne bacajte ih u odvod ni smeće! Vratite ih u ljekarnu ili na reciklažno dvorište, gdje se sigurno uništavaju prema propisima.
Dio videa je preuzet iz priloga Dnevnika HRT-a, a govornik je prof.dr.sc Valerije Vrček, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Hej ekipa, mali predah od edukativnih postova zbog darivanja! ♻️ Darovi su osobni, ranije meni poklonjeni i nijedan brand nije povezan s njima, već ih ja jednostavno ne trebam, a nekome od vas će dobro doći, a možda će i zbog njih prigrliti neke održive navike! Radi se o sljedećem 👇🏻
✨ Višekratne vrećice za voće I povrće u slučaju da netko još nije nabavio!
✨Ben & Anna PolyPotato Deodorant Cream - Green Balance (Sensitive) – pazi ovo pakiranje od krumpira i potpuno biorazgradivo!
✨Dr. Best četkica za zube od Bambusa – isto tako nemojte zaboraviti odvojiti u biootpad ili compost
✨Višekratne pamučne blazinice za čišćenje lica i skidanje šminke
✨ Jedna reklamna pamučna vrećica za sve buduće održive kupovine
Ako ti se sviđa ovo što vidiš i želiš u svojim rukama, ovo je ono što trebaš napraviti 👇🏻
✨ Zaprati profil @jaboljigradjanin ako već nisi!
✨ Lajkaj objavu!
✨ U komentarima ostavi najdraži emoji koji te podsjeća na održivost i tagiraj prijatelja/icu kojima bi se ovo darivanje moglo svidjeti!
Igramo se do 11.4., a poslije toga ću na storiju objaviti dobitnika ili dobitnicu i unaprijed ih molim da se jave u inbox kako bi se dogovorili oko slanja ili primopredaje!
Sviđa li vam se ovakav tip povremenih darivanja na profilu?!
Kozmetički proizvodi, od šminke i parfema do preparata za njegu kose i kože, najčešće sadrže kemikalije koje imaju negativne posljedice na okoliš 🌍.
Plastična pakiranja, mikroplastika, kemijsko onečišćenje voda i zagađenje zraka samo su neki od posljedica prekomjerne upotrebe kozmetike. Osim toga, beauty industrija ima i društvene troškove: neodrživa potrošnja resursa, okrutnost prema životinjama, krčenje šuma, pa čak i dječji rad – sve to dolazi s visokim ekološkim i etičkim posljedicama.
Molim vas, svi preispitajte svoju potrošnju i prigrlite održivost.
Koliko kozmetičkih preparata (računa se i šminka) trenutno koristite svakodnevno?
Podaci posta su iz intervjua s kemičarkom Zvonimirom Mikotić Mihun (Jutarnji list).
Zato vas pitam – kako birate kozmetiku? Provjeravate li sastav prije kupnje? Vodite li se preporukama drugih i padate li na lijepi marketing?
Evo o čemu govorim kada kažem da je važno iskoristiti stvari do kraja i ne odbacivati ih olako na deponij. Ove svijeće su obične parafinske svijeće bez mirisa, a parafin je nusproizvod nafte koji prilikom sagorijevanja može otpuštati štetne tvari poput benzena i toluena, koji su štetni za zdravlje i okoliš. Svi volimo rođendane, pogotovo djeca, ali hajde da im ostavimo planet u stanju da i oni, ali i buduće generacije, mogu uživati u njemu. 🌍
Što vi čuvate “za kasnije”?
Jeste li ikada razmišljali o tome koliko energije troše podatkovni centri?!
Primjerice, pet milijardi pregleda pjesme Despacito na YouTubeu 2018. potrošilo je dovoljno energije za grijanje 40.000 američkih domova tijekom cijele godine!!!
Tehnološki napredak se nastavlja i donosi nove izazove, ali što možemo učiniti?
Jednostavno – ne koristiti AI poput ChatGPT-a za trivijalne zadatke, poput pisanja običnih e-mailova. Također, umjesto nekritičnog oduševljenja novim AI sustavima, trebamo ih sagledati realno, uz svijest o njihovim ograničenjima i posljedicama. Time možemo potaknuti razvoj održivijih rješenja, umjesto sve većih i energetski zahtjevnijih modela. 🌍
Koristite li ChatGPT svaki dan?
Da provedemo anketu po ulici tko baca više hrane, ugostiteljski sektor ili kućanstva, uvjerena sam da bi gotovo svatko odgovorio ugostitelji…
Umjesto da ostaci završe u smeću, dajte im drugi život! Pa to ste i platili!
Restoranska teletina od jučer danas je zvijezda mog novog jela. Ispekla sam sezonsko povrće uz dodatak ulja i začina, a u zadnjih 5-7 minuta dodala meso – nježno podgrijano, sočno i spremno za drugi čin na tanjuru!
Što misliš koliko kilograma metana proizvede 1 krava kroz 1 godinu?
Elektronički otpad raste brže od reciklaže, a mnogi uređaji završavaju na deponijama, zagađujući okoliš.
Uzmimo za primjer mobitele koji sadrže opasne materijale kao što su olovo, živa, arsen, kobalt i litij. Kada se mobiteli bace i spale, ti se otrovni metali ispuštaju u okoliš i zagađuju ga. Čak i kad ne izgore, završavaju u tlu polako zagađujući odlagališta otpada i vodene resurse. Olovo je kancerogeno i utječe na kognitivne funkcije kod ljudi, dok živa može biti kobna za životinje i uzrokovati ozbiljne senzorne poremećaje, slabost mišića ili gubitak pamćenja.
Razmišljamo li što se događa sa elektroničkim uređajima kad postanu otpad?!