Ove namirnice imaju najveći utjecaj na okoliš!
brzom globalizacijom je u posljednjih pedeset godina svijet povećao svoje kapacitete za izvoz i uvoz hrane iz cijelog svijeta. Nije šokantno da trgovina mješovitom robom u Hrvatskoj i u Peruu na policama imaju isti proizvod koji je došao čak iz Indije. Prijevoz je postao manja prepreka za širenje tržišta, a zbog rastuće potražnje za prehrambenim proizvodima u razvijenim zemljama proizvodnja je intenzivno povećana.
Procjenjuje se da oko 25 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova potječe od hrane i uzgoja hrane. Iako priprema mnogih vrsta naše omiljene hrane šteti okolišu ako nije održiva, dostupne su manje štetne alternative koje pomažu u smanjenju vlastitog ugljičnog otiska.
Na primjer, za uzgoj 1 kilograma govedine ima za posljedicu 60 kg emisija stakleničkih plinova, a nasuprot tome, uzgojem iste težine jabuka proizvede se manje od jednog kilograma stakleničkih plinova.
Uz izazov da smanjimo emisije ugljika do 2030. kako bismo spriječili globalno zagrijavanje od 1,5 stupnjeva, važno je znati kakav je utjecaj prehrane na ugljične otiske kako bismo mogli smanjiti potrošnju ili tražiti ekološki prihvatljivije alternative.
Govedina
Krave proizvode mnogo metana, a također im je potrebno puno vode i zemlje. Kako bi stvorili potrebna velika polja, uzgajivači stoke pribjegli su krčenju šuma. Metan, koji čini 49 posto emisija govedine, kratkoročno je mnogo snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida.
Ovo je posebno destruktivno jer je potražnja za crvenim mesom porasla u posljednjih 50 godina. Od 1961. ukupna proizvodnja govedine se utrostručila u cijelom svijetu, a restorani brze hrane prodaju više od pedeset milijardi hamburgera svake godine.
Sir i ostali mliječni proizvodi
Krave koje se koriste za proizvodnju mesa imaju veću emisiju stakleničkih plinova od onih koje se uzgajaju za mliječne proizvode. To je većinom zbog količine zemlje koju zahtijevaju goveda koja se slobodno kreću. Unatoč tome, proizvodnja sira i dalje je jedan od najvećih emitera stakleničkih plinova emitirajući preko 30 kg stakleničkih plinova po kilogramu hrane.
Voda koja se koristi za proizvodnju sira još je jedan čimbenik koji utječe na okoliš. Prema nekim procjenama, za proizvodnju jednog kilograma kravljeg sira može biti potrebno između 5 i 10 litara vode. Važno je napomenuti da se potrošnja vode za proizvodnju sira može značajno smanjiti primjenom održivih i učinkovitih proizvodnih praksi te primjenom modernih tehnologija koje smanjuju potrošnju vode.
Čokolada
Globalna potražnja za kakaom raste alarmantno visokom stopom, a mnogi vjeruju da je kakao u svom najčišćem obliku izuzetno korisna „superhrana”. U prosjeku, 1 kilogram kakaovca ispušta 34 kilograma stakleničkih plinova u atmosferu ako nije dobiven na održiv način.
No, s obzirom na to da stablu kakaovca može trebati cijela godina da proizvede kakao potreban za 200 grama čokolade, potražnja za njim dovela je do velikog krčenja tropskih šuma kako bi se napravilo mjesta za stabla kakaovca. To je bilo posebno problematično za zapadnu Afriku i Obalu Bjelokosti gdje stručnjaci procjenjuju da je 70 posto ilegalne sječe šuma u zemlji povezano s uzgojem kakaa. Isto tako, procjenjuje se da je oko 2 milijuna djece korišteno za rad na plantažama.
Uzgojeni škampi
Uzgojeni škampi imaju veliki utjecaj na okoliš, uglavnom zbog promjene zemljišta potrebnih za njihov uzgoj. Uništavaju se šume mangrova koje su izuzetno korisne u Južnoj Americi i Aziji kao hvatači ugljika. Procjenjuje se da bi 100 grama ove hrane moglo imati iste emisije ugljika kao izgaranje 90 litara benzina.
Kava
I kava, kao i čokolada, ima visok ugljični otisak zbog sječe šuma tj. ako se ne uzgaja na održiv način. Srećom, postoje mnogi certifikati kojima se označavaju proizvođači koji svoju kavu nabavljaju na održiv način i koji radnicima isplaćuju poštene plaće.
Palmino ulje
Zbog svoje fleksibilnosti i relativno visokog prinosa po usjevu, potražnja za palminim uljem naglo je porasla u posljednjih 50 godina. Proizvodnja palminog ulja porasla je s 2 milijuna tona 1970. na 71 milijun tona 2018. Kako bi se zadovoljila ova drastična promjena potražnje, mnoge su raznolike šume duž ekvatora posječene.
Ipak, važno je znati da je korištenje palme za zadovoljenje svjetske potražnje za biljnim uljem spriječilo drastičnije krčenje šuma budući da ima mnogo veći prinos ulja po hektaru zemlje od bilo koje druge biljke.
Riža
Rižin doprinos klimatskim promjenama dolazi od emisija metana tijekom uzgoja. Budući da se riža uzgaja u poplavljenim poljima, voda sprječava prodiranje kisika u tlo, omogućujući bakterijama da proizvode metan.
Na mjestima gdje je moguće primjenjuju se održivije metode uzgoja riže poput povremenih poplava. Zatim se isušuju rižina polja nekoliko dana prije ponovnog poplavljivanja polja da bi se spriječilo nakupljanje metana.
Održive promjene
Hrana na ovom popisu važan je dio prehrane barem velike većine nas. Ipak, neporecivo je da uz trenutnu poljoprivrednu praksu, ova hrana i razorne metode koje se koriste za njezinu proizvodnju doprinose šteti koju ljudi čine okolišu.
Smanjenje ovisnosti i konzumacije te hrane može biti poziv na kreativno osmišljavanje recepata, istraživanje novih jela sa sastojcima s nižom emisijom ugljika ili istraživanje odgovorno nabavljenih proizvoda.