Profesor objašnjava: Kako nepravilno odlaganje smeća potiče najezde komaraca?
omarci predstavljaju značajan problem u istočnom dijelu Hrvatske, posebno u naplavnim područjima uz Dravu i Dunav, gdje povišeni vodostaji stvaraju idealne uvjete za njihovo razmnožavanje. Nedavno smo primili pritužbe i iz glavnog grada, gdje su komarci također postali ozbiljna smetnja. Osim što uzrokuju iritaciju zbog uboda, komarci mogu biti prenositelji bolesti. Iako naša područja zasad nisu povezana s ozbiljnim bolestima poput malarije, denga groznice i zika virusa, ove bolesti prisutne su u drugim dijelovima svijeta i mogu se proširiti ako su prisutni njihovi nositelji i ako postoje uvjeti koji omogućuju širenje. Putovanja i migracije dodatno doprinose širenju bolesti iz endemskih područja u nova područja. Iako su komarci prirodan dio ekosustava, njihova brojnost i širenje često su povezani s ljudskim aktivnostima, što znači da ključ za smanjenje njihove prisutnosti leži u našim rukama.
Prof. dr. Branimir Kutuzović-Hackenberger, profesor na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera i voditelj istraživačkog tima za kontrolu populacije komaraca u Hrvatskoj, objasnio je kako se komarci prilagođavaju različitim okolišnim uvjetima i kako ljudske aktivnosti utječu na njihovu brojnost i širenje. U razgovoru s njim, rasvijetlili smo inovativne metode suzbijanja komaraca i izazove u njihovoj kontroli.
Kako klimatske promjene utječu na populaciju komaraca?
Klimatske promjene značajno utječu na populaciju komaraca zbog promjena u temperaturi i oborinama. Povećane temperature ubrzavaju njihov životni ciklus, što dovodi do bržeg razmnožavanja i promjene dinamike populacija. Promjene u oborinama stvaraju nova staništa, dok sušni uvjeti mogu koncentrirati komarce u preostalim vodenim tijelima, povećavajući rizik od prijenosa bolesti. Topliji vremenski uvjeti produžuju sezonu aktivnosti komaraca, produžujući i razdoblje prijetnje ljudima i drugim organizmima. Stoga, osnaživanje lokalnih zajednica u razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na komarce i prihvaćanju metoda za smanjenje njihove populacije i rizika od bolesti ključan je preduvjet za uspješnu prilagodbu i kontrolu populacije komaraca u kontekstu klimatskih promjena.
Kako nepravilno odlaganje otpada može utjecati na povećanje populacije komaraca? Postoje li određene vrste otpada koje privlače komarce više nego druge?
Nepravilno odlaganje otpada značajno povećava populaciju komaraca stvaranjem idealnih uvjeta za njihovo razmnožavanje. Otpad ostavljen na otvorenom može zadržavati vodu, stvarajući lokve i bare koje su savršena mjesta za polaganje jaja i razvoj komaraca. To uključuje napuštene gume, plastične posude, limenke, zapuštene bazene i neodržavane ribnjake. Takav otpad često pruža zaklon komarcima od prirodnih predatora, čime se povećava njihova stopa preživljavanja. Također, gomile otpada mogu stvarati mikroklimu s višom temperaturom, što ubrzava razvoj ličinki.
Organski otpad i kompostišta posebno privlače komarce zbog vlažnog i toplog okruženja koje je idealno za razvoj ličinki. Slično tome, stare gume, građevinske cijevi i kante koje zadržavaju vodu postaju izvrsna mjesta za razmnožavanje komaraca. Uklanjanje otpada i sprječavanje akumulacije vode u tim predmetima učinkovito smanjuje populaciju komaraca, osobito gradskih vrsta. Pokrivanje kontejnera za otpad dodatno sprječava pristup komarcima. Nepravilno odlaganje otpada doprinosi i drugim ekološkim i zdravstvenim problemima, stoga je ključno rješavati ovaj problem na individualnoj i društvenoj razini.
Postoje li neobični ili inovativni načini suzbijanja komaraca? Kako utječe zakonski okvir na određene metode?
Širom svijeta istražuju se inovativne metode suzbijanja komaraca, od visokotehnoloških rješenja do bioloških pristupa. Jedan od najučinkovitijih pristupa uključuje bakteriju Wolbachia, koja se umjetno uvodi u komarce. Ova bakterija inhibira replikaciju virusa kao što su denga groznica i Zika virus, smanjujući njihovu sposobnost prijenosa bolesti. Drugi pristup koristi dronove za bacanje larvicidnih tableta u teško dostupna stajaća voda, smanjujući broj mjesta pogodnih za razmnožavanje komaraca. Ovitrap zamke privlače ženke komaraca da polažu jaja u zamku, koja zatim zarobljava ličinke i sprječava njihov razvoj u odrasle komarce. Genetičke modifikacije komaraca, uključujući tehnike poput CRISPR-a, omogućuju stvaranje komaraca koji su sterilni ili čije potomstvo nije sposobno za reprodukciju, dodatno smanjujući njihovu populaciju.
Zakonska regulacija metoda kontrole komaraca varira ovisno o zemlji i specifičnim zakonskim okvirima. Tehnike poput genetske mutacije često su pod strogim nadzorom zbog potencijalnih dugoročnih ekoloških utjecaja. Vlade i regulatorna tijela zahtijevaju opsežna testiranja i odobrenja prije puštanja genetski modificiranih organizama u prirodu. Iako biološke metode, poput bakterija Wolbachia, također zahtijevaju regulatorno odobrenje kako bi se osiguralo da neće imati neželjene ekološke posljedice. Poseban problem čine zaštićena područja koja su najčešće mjesto sporenja zainteresiranih strana.
Kako se komarci prilagođavaju različitim vrstama ljudskih okoliša, poput urbanih sredina ili ruralnih područja? Postoje li neobični obrasci ponašanja ili preferencija staništa koje ste primijetili?
Komarci su iznimno prilagodljivi i otporni kukci. U urbanim područjima, nalaze idealna staništa u umjetnim izvorima vode poput bazena, lonaca za cvijeće, oluka, odbačenih guma i kanalizacijskih šahtova. Gradovi stvaraju “toplinske otoke” s višim temperaturama, što ubrzava razvoj ličinki i produžuje sezonu aktivnosti komaraca. U tim sredinama, komarci često napadaju ljude kao glavni izvor krvi.
U ruralnim područjima, komarci se razmnožavaju u prirodnim vodama poput močvara, bara, rijeka i poplavljenih polja. Oni napadaju i životinje poput stoke i divljači, a njihova aktivnost često je povezana sa sezonskim promjenama koje stvaraju privremena staništa. Iako mnoge vrste komaraca preferiraju sumrak i zoru, neke su aktivne i tijekom dana, osobito u urbanim sredinama. U urbanim područjima, komarci mogu razviti otpornost na pesticide, čime postaju teže kontrolirani. U hladnijim klimatskim uvjetima, neki komarci preživljavaju zimu u stanju hibernacije, skrivajući se u podrumima ili garažama.
Koja su najzanimljivija prirodna sredstva obrane od komaraca koja ste istraživali ili o kojima ste čuli?
Mnoge prirodne metode za obranu od komaraca koriste se diljem svijeta, a neke potječu iz tradicionalne medicine ili narodne mudrosti. Dok su neka sredstva zaista učinkovita, druga su samo mitovi bez znanstvene potvrde. Eterična ulja poput limunske trave, lavande, metvice i eukaliptusa često se koriste za odbijanje komaraca. Ova ulja, kada se nanose na kožu, koriste u difuzorima ili svijećama, maskiraju mirise koji privlače komarce i time smanjuju vjerojatnost uboda.
Neven i limunska trava sadrže spojeve koji odbijaju komarce. Sadnja u vrtovima ili oko kuće može smanjiti prisutnost komaraca. S druge strane, miris češnjaka navodno odbija komarce, no znanstveni dokazi o njegovoj učinkovitosti su oskudni. Ipak, postoji uvjerenje da konzumacija češnjaka ili njegovo postavljanje oko kuće može smanjiti broj komaraca.
Neki mitovi su široko rasprostranjeni, no nisu potvrđeni. Na primjer, uzimanje vitamina B navodno može promijeniti miris kože i odbiti komarce, no istraživanja pokazuju da vitamin B nema značajan utjecaj na komarce. Sličan mit odnosi se na uređaje koji emitiraju zvukove visoke frekvencije. Većina studija pokazuje da komarci nisu osjetljivi na ove zvukove i da su uređaji obično neučinkoviti. Postoji i mit o plavoj svjetlosti u zapper uređajima. Iako se plavo svjetlo pokazalo djelotvorno za neke vrste muha, nema dokaza da privlači komarce. Zanimljiv je i mit o magnetskim narukvicama, koje su se pojavile na tržištu i tvrdile da odbijaju komarce, ali njihovo djelovanje nije znanstveno dokazano i bile su potpuno neučinkovite.