Marko je bolji građanin koji zna baš sve o biootpadu
redstavljam vam boljeg građanina čija je profesionalna strast biootpad! Njegovo je ime Marko List, a osoba je to koja je čitavu svoju karijeru posvetila razumijevanju i rješavanju problema povezanih s gospodarenjem biootpada.
Osim što vodi svoju konzultantsku tvrtku „Consultare”, u kojoj radi na različitim projektima vezanima za upravljanje biootpadom, biotehnologiju i održive izvore energije, Marko je i u svom kućanstvu bolji građanin. Svoj ekološki otisak smanjuje prvenstveno kompostiranjem, a još je važnije napomenuti da potiče i druge da čine isto. Također, zajedno sa svojim ukućanima svjestan je važnosti smanjenja otpada od hrane i nastoji provoditi prakse poput kupovanja samo onoliko hrane koliko je potrebno ili korištenja ostataka hrane za pripremu novih obroka.
Često ističem kako je odvajanje biootpada najznačajniji i zapravo najlakši postupak odvajanja, no ipak će mnogi odustati na samom početku. Što mislite zašto?
Odvajanje biootpada najznačajnije je jer gotovo 40 % miješanog komunalnog otpada čini biootpad. Ljudi najčešće odustaju jer nisu dovoljno educirani i nemaju adekvatnu kućnu infrastrukturu (ventilirajuće kantice i kompostabilne vrećice) koja je standard u zapadnoj Europi. Ako ljudima osigurate kvalitetnu edukaciju i adekvatnu infrastrukturu, uspjeh je zajamčen.
Koja su vaša osobna iskustva s odvajanjem biootpada i što biste preporučili drugima?
Biootpad odvajam više od desetak godina i preporučio bih svakome da odvaja biootpad. Preporučio bih ljudima da si nabave ventilirajuće kantice i biorazgradive kompostabilne vrećice jer je na taj način odvajanje biootpada praktično, efikasno i jednostavno.
Cijeli svijet muku muči s plastikom, a u zadnje se vrijeme sve više spominje i ta bioplastika, kompostabilne vrećice i slično. Mogu li se kompostirati?
Važno je da građani znaju koja je plastika biorazgradiva i kompostabilna, odnosno kako je prepoznati. Kompostabilne biorazgradive vrećice sastoje se od biorazgradivih kompostabilnih materijala, biljnog ulja i kukuruznog škroba. Kompostabilno znači da je materijal od kojeg su napravljene vrećice biorazgradiv u uvjetima kompostiranja ili anaerobne fermentacije te se razgrađuje u potpunosti.
Biorazgradive kompostabilne vrećice moraju imati oznaku „compostable” i moraju ih certificirati neovisna akreditacijska tijela te na svojoj prednjoj strani moraju imati broj koji se sastoji od oznake S i 4 znamenke, kako bi se na stranicama neovisnog certifikacijskog tijela moglo provjeriti tko je proizvođač, tko je certificirao i dao oznaku tom proizvođaču vrećica. Na ovaj način možete biti sigurni da se zaista radi o kompostabilnim biorazgradivim materijalima jer su procesi zadovoljavanja uvjeta certificiranja vrlo strogi i trebaju zadovoljiti uvjete norme EU 13432.
Kompostirate u svom vrtu – kako to izgleda i s kojim se problemima susrećete?
Cjelokupan proces je vrlo jednostavan, potrebno je samo malo dobre volje i fizičke aktivnosti. Kompostiranje kod mene izgleda tako da kada napunim biorazgradivu komopostabilnu vrećicu, iznesem je zajedno s ventilirajućom kanticom pa biootpad zajedno s vrećicom ubacim u komposter.
Komposter bi trebao biti u polusjenovitim položajima, ne na direktnom suncu. Kompost koristim za proizvodnju voća i povrća u vrtu za vlastite potrebe. Važno je odrediti pravilan omjer ugljika i dušika. Ugljik dolazi od granja, lišća, trave, slame, piljevine, dok dušik dolazi iz zelenog kuhinjskog biootpada. Važno je okretati i prozračivati hrpu, a znate da ste na dobrom putu prema kompostu kada u njemu nađete gujavice.
Ne preporučujem kompostirati meso i mliječne proizvode koji, osim što izazivaju neugodne mirise, privlače i štetnike.
Pratitelji me često pitaju što je bolje – odvojiti biootpad u posebnoj biorazgradivoj vrećici, papirnatoj vrećici ili najbolje bez ičega?
Odvajanje biootpada u ventilirajućoj kantici i biorazgradivoj kompostabilnoj vrećici vrlo je praktično, jednostavno i učinkovito. Glavne prednosti su jednostavna upotreba, mali obujam, odsustvo neugodnih mirisa, poklopac koji se može blokirati preklapanjem ručke. Kantica se može i montirati na kuhinjski ormarić.
No, ako građani nemaju mogućnosti nabavke gore spomenute kućne komunalne infrastrukture, koja postaje standard u pojedinim gradovima i općinama u Hrvatskoj, najbolje je da odvajaju biootpad kako je god njima najjednostavnije i najpraktičnije. Ljudi koji žive u kućama mogu biootpad odnijeti u svoju smeđu kantu na dvorištu odmah, dok građani koji žive u stanovima – s kanticama i kompostabilnim vrećicama mogu svladati taj izazov.
Ljudi su jako zbunjeni glede citrusa u biootpadu. Što se nikako ne bi trebalo naći u biootpadu?
Citrusi mogu zakiseliti kompost, pogotovo ako se bace velike količine, no ne vjerujem da itko baca nekoliko kilograma citrusa u kompost dnevno.
U biootpad namijenjen kompostiranju ne smije se bacati: meso i kosti, riba, ulja i masti… a nikako plastika, časopisi u boji, lišće oraha, lijekovi, staklo…
U biootpad koji je namijenjen za obradu u bioplinskom postrojenju još se može odvojiti meso, ulja i masti, mliječni proizvodi i ostaci hrane. Nikako ne bi smjelo biti plastike, stakla, papira, metala…
Osim što se odvajanjem biootpada može dobiti kvalitetan kompost, koje su još prednosti odvajanja i postoje li neke tehnologije za koje je dobro znati?
Svakako se smanjuje količina biootpada na odlagalištu, posljedično tome smanjuju se i emisije „stakleničkih plinova” koje nastaju raspadanjem biootpada na odlagalištima. Smanjuju se zagađenja podzemnih i površinskih voda, a pretvaranjem biootpada dobivamo i sirovinu za proizvodnju nekih drugih proizvoda.
Postoje tehnologije kompostiranja biootpada u industrijskim kompostanama i oporaba biootpada u bioplinskim postrojenjima.
Što nam još možete reći o bioplinskim postrojenjima u Hrvatskoj?
Razvoj nacionalnog bioplinskog sektora pogoduje otvaranju novih tvrtki sa značajnim ekonomskim potencijalom koji ekonomski osnažuje ruralna područja i stvara nova radna mjesta. Proizvodnja i korištenje bioplina iz anaerobne digestije ima pozitivan učinak na okoliš i društveno-gospodarske koristi za društvo u cjelini kao i za uključene poljoprivrednike. Samim time poboljšava životni standard i doprinosi ekonomskom i socijalnom razvoju. U usporedbi s drugim biogorivima, bioplin predstavlja važan prioritet u europskim smjernicama za transport i energiju. Bioplin predstavlja jeftin i CO2 neutralan izvor obnovljive energije koji daje mogućnost prerade i recikliranja raznih poljoprivrednih ostataka i nusproizvoda na održiv i ekološki prihvatljiv način.
Mnoge europske zemlje suočene su s problemom nastanka velikih količina otpada organskog porijekla ponajprije iz industrije, poljoprivredne proizvodnje i kućanstava. Bioplinska postrojenja izvrstan su način za ispunjavanje sve restriktivnijih nacionalnih i europskih propisa iz područja gospodarenja otpadom i iskorištavanja organskog otpada za proizvodnju energije prilikom čega se organski otpad može transformirati u gnojivo.
Postrojenje za proizvodnju bioplina ne proizvodi samo energiju. Biomasa preostala nakon anaerobne razgradnje organske tvari, digestat, predstavlja vrijedno gnojivo, bogato dušikom, fosforom, kalijem i mikronutrijentima.
Potencijal bioplinskog poslovanja u Hrvatskoj je ogroman, ali se trenutačno ovaj sektor nalazi u velikim problemima zbog ograničavanja prodajne cijene električne energije od strane Vlade RH koja je implementirala EU uredbu koja je to omogućila i visokih cijena ulaznih sirovina. Vjerujem da će se uskoro iznaći zajedničko rješenje nadležnih ministarstava i hrvatske udruge proizvođača bioplina na obostranu korist.
Krećemo li se kao društvo u dobrom smjeru i što može biti bolje već sutra?
Dio naših građana jest održiv, ali velika većina nažalost nije. Sigurno se može bolje, na način da svatko krene od sebe i tako malim, ali sigurnim koracima ide naprijed. Svatko neka krene od sebe i neka se upita što može napraviti.
Puno putujem i uvijek uočavam kako neke druge zemlje gospodare otpadom i mogu s pravom reći da smo mi za zemlje regije zaista „Europa”, dok smo u odnosu na zapadne zemlje EU-a još dosta u zaostatku, pogotovo po pitanju gospodarenja biootpadom.