Pratite nas:

FB TT IG
klimakterijanska prehrana - sezonsko povrće (mrkva, peršin, poriluk, pastrnjak, blitva, cvjetača, krumpir)

Kako vam zvuči: Okrećem se prehrani koja usporava klimatske promjene?!

S

ve veći broj ljudi traži načine da prilagode svoje prehrambene navike kako bi smanjili svoj ekološki otisak. U tom kontekstu, koncept klimaterijanske prehrane sve više privlači pažnju kao potencijalno rješenje koje omogućuje uravnoteženje vlastitog zdravlja s očuvanjem planeta. U nastavku članka pokušat ću vam približiti filozofiju od koje svi možemo dugoročno profitirati.

Klimaterijanska prehrana, zapravo, predstavlja način prehrane usmjeren na smanjenje negativnog utjecaja ljudske prehrane na okoliš. Ova prehrambena filozofija nastoji poticati konzumaciju namirnica koje imaju manji ugljični otisak, smanjenu potrošnju vode, zahtijevaju manje poljoprivrednog zemljišta i manje doprinose deforestaciji. Osim toga, klimaterijanska prehrana potiče lokalnu i sezonsku potrošnju hrane te minimizira korištenje industrijski proizvedenih i prerađenih namirnica. Klimaterijanska prehrana također promovira smanjenje otpada od hrane, što je važno jer se procjenjuje da se trećina svjetske proizvedene hrane baca. No, zašto je zapravo nužno hraniti se lokalno i sezonski?

klimakterijanska prehrana - povrće i gljive na roštilju
Smanjenje emisija stakleničkih plinova

Transport hrane izdaleka doprinosi emisijama stakleničkih plinova, posebno kada se koristi zračni ili cestovni prijevoz. Kupovina lokalno uzgojene hrane smanjuje udaljenost koju hrana mora putovati do potrošača, čime se smanjuje potrošnja fosilnih goriva i emisije CO2. Time se doprinosi usporavanju klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.

Očuvanje prirodnih resursa

Uzgoj sezonskih namirnica uključuje manje potrošnje vode, energije i pesticida. Kada se namirnice uzgajaju izvan sezone, zahtijevaju umjetnu rasvjetu, grijanje, hlađenje i intenzivniju primjenu kemijskih sredstava kako bi se održao rast i spriječile bolesti. Kupovina sezonskih namirnica smanjuje potrebu za takvim postupcima, čime se štede prirodni resursi i smanjuje negativni utjecaj na okoliš.

Potpora lokalnim zajednicama

Konzumacija lokalnih namirnica podržava lokalne poljoprivrednike i male proizvođače. Time se jača lokalna ekonomija i smanjuje ovisnost o uvozu hrane. Osim toga, kupovina lokalno uzgojene hrane potiče očuvanje tradicionalnih sorti i autohtonih biljnih vrsta koje su prilagođene lokalnim uvjetima i često imaju veću otpornost na bolesti.

Kvaliteta hrane

Lokalno uzgojene i sezonske namirnice često imaju bolji okus i kvalitetu jer se beru u punoj zrelosti i putuju kraće udaljenosti do potrošača. Osim toga, one često sadrže više hranjivih tvari jer nisu podvrgnute dugotrajnom skladištenju ili transportu.

Smanjenje otpada od hrane

Kupovina sezonskih namirnica smanjuje rizik od otpada hrane jer je manja vjerojatnost da će se one pokvariti prije nego što budu konzumirane. Osim toga, lokalno uzgojene namirnice mogu biti usklađene s potražnjom i ponudom, čime se smanjuje višak proizvodnje koji inače vodi do bacanja hrane.

Smanjenje mesa je ipak ključno!

Održivost je ključna komponenta klimaterijanske prehrane. Jedan od najvažnijih aspekata održivosti je smanjenje potrošnje mesa i drugih životinjskih proizvoda. Stočarstvo je odgovorno za značajan udio globalnih emisija stakleničkih plinova, posebno metana i dušičnog oksida. Prema izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), stočarstvo doprinosi otprilike 14,5% ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova. Proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda generira velike količine metana iz probavnog procesa životinja i dušičnog oksida iz gnoja i gnojiva. Ti plinovi imaju veći globalni učinak zagrijavanja od ugljičnog dioksida.

Potrošnja mesa varira između različitih zemalja i kultura, ali općenito je trend rastuće potrošnje mesa diljem svijeta. Prema podacima iz 2020. godine, globalna potrošnja mesa iznosi prosječno oko 43,4 kilograma po stanovniku godišnje. Prebacivanje na biljnu prehranu ili smanjenje unosa mesa može značajno smanjiti ekološki otisak prehrane pojedinca. To ne znači da se potpuno odričemo životinjskih proizvoda, već da njihovu konzumaciju svedemo na održivu i umjerenu razinu.

Biste li pristali na ovakvu prehranu?

Klimaterijanska prehrana predstavlja održiv i zdrav način prehrane koji omogućuje pojedincima da pridonesu očuvanju okoliša. Smanjenje potrošnje mesa, poticanje lokalne i sezonske potrošnje hrane te smanjenje otpada hrane ključni su elementi ove prehrambene filozofije. Promicanje klimaterijanske prehrane može stvoriti pozitivne promjene kako na osobnoj, tako i na globalnoj razini, doprinoseći stvaranju održivijeg i zdravijeg svijeta za buduće generacije.

NEWSLETTER

Da postanem bolji i osvješteniji građanin želim primati e-mail newsletter:

TOP

Pratite nas:

FB TT IG