Građani najčešće bacaju najskuplje namirnice: Kako promijeniti ovu statistiku?
epotrebno bacanje hrane događa se u svim fazama lanca opskrbe - od proizvodnje do potrošnje. Na globalnoj razini, oko trećine svih proizvedenih namirnica za ljudsku potrošnju baci se, što iznosi otprilike 1,3 milijarde tona hrane. Financijski gubitak zbog toga iznosi oko 680 milijardi dolara u razvijenim zemljama i 310 milijardi dolara u zemljama u razvoju. U Hrvatskoj, kućanstva i poslovni sektor godišnje generiraju 286.379 tona otpada od hrane, što je prosječno 71 kilogram po stanovniku! To je ekvivalentno 363.140 štruca kruha, odnosno jednoj štruci za svakog stanovnika Slavonskog Broda i Splita. Najveći udio otpada od hrane dolazi iz kućanstava, čak 76%! Osim gospodarskog troška, bacanje hrane predstavlja i veliki ekološki problem...
Kako prekomjerno bacanje hrane utječe na okoliš?
Bacanje hrane ima negativan utjecaj na okoliš na nekoliko načina. Kada hranu bacamo, gubimo sve resurse koji su uloženi u njezin uzgoj, proizvodnju, transport i skladištenje. To uključuje vodu, energiju, gorivo, gnojiva i druge materijale. Također, kada se hrana raspadne na odlagalištu, stvara se metan. Metan je čak 25 puta jači staklenički plin od ugljičnog dioksida! Osim toga, proizvodnja hrane uključuje emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova povezanih s energijom koja se koristi u procesu, transportom hrane i korištenjem gnojiva.
Važno je napomenuti da proizvodnja hrane zahtijeva velike površine zemlje, što često dovodi do uništavanja prirodnih staništa. To ima negativan utjecaj na bioraznolikost i povećava rizik od izumiranja vrsta. Na kraju, prekomjerno bacanje hrane predstavlja i financijski gubitak. Proizvodnja, transport i obrada otpada hrane imaju svoje troškove, a bacanje hrane znači da su svi ti troškovi bili uzaludni.
Građani bacaju najskuplje namirnice!
U Hrvatskoj, istraživanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja provedeno 2021. godine otkriva da se najviše hrane iz kućanstava baca u miješani komunalni otpad. Sljedeća opcija je kompostiranje, a posljednje je bacanje u biootpad. Prema istraživanju, najviše hrane po masi baca se od mesa, voća, ostalog povrća i krumpira. Kada se izuzmu nejestivi dijelovi hrane, malo više od polovine kućanstava navodi da glavni razlog bacanja hrane su prevelike količine kupljene i/ili pripremljene hrane, slijede istek roka trajanja i nejestiva hrana.
Ovo su regije koje odbacuju najviše hrane!
Regije s najvišom količinom hrane bačene po stanovniku godišnje su Primorje i Gorski Kotar (61 kg) te Dalmacija i Istra (57 kg). U drugim područjima, količina bačene hrane po stanovniku kreće se između 51 i 53 kilograma. Također, stanovništvo dviju primorskih regija manje koristi ostatke obroka za pripremu novih jela i značajno češće baca hranu čim joj istekne rok trajanja.
U usporedbi s Europom, može se reći da smo bolji
Uspoređujući s ostalim europskim zemljama, Hrvatska relativno dobro kotira po količini bačene hrane po glavi stanovnika. Na razini Europske unije, prosječna količina hrane bačene po stanovniku iznosi 127 kg, dok je za Hrvatsku ta brojka 71 kg. Prema istim podacima, Hrvatska je druga najbolja zemlja u Europi po tom kriteriju, odmah iza Slovenije (68 kg). Zemlje s najvišom količinom bačene hrane po stanovniku su Cipar (397 kg), Danska (221 kg) i Grčka (191 kg).
S obzirom na ove alarmantne brojke, postoji nekoliko korisnih savjeta koje možemo primijeniti kako bismo smanjili otpad od hrane:
Planirajte svoje obroke
Planiranjem obroka za tjedan dana možete kupiti samo onoliko hrane koliko vam je potrebno, što smanjuje mogućnost bacanja hrane. Ako vam ostane višak sastojaka nakon obroka, razmislite o načinima na koje ih možete iskoristiti u drugim jelima.
Kupujte pametno
Kupujte samo onoliko hrane koliko vam je potrebno. Pazite na datume isteka, birajte sezonsku hranu i izbjegavajte pretjerano pakiranje. Također, uvijek sa sobom nosite popis namirnica kako biste izbjegli impulzivnu kupovinu.
Pravilno skladištite hranu
Držite hranu u hladnjaku na pravoj temperaturi i koristite odgovarajuće posude za skladištenje kako biste spriječili propadanje hrane.
Kuhajte samo potrebnu količinu hrane i izbjegavajte naručivanje previše hrane
Razmislite o tome koliko hrane stvarno trebate pripremiti i kako možete iskoristiti ostatke za druga jela. Hrana koju naručujete često dolazi u nepraktičnom i nereciklabilnom pakiranju.
Zamrzavajte višak hrane
Ako vam ostane višak hrane, poput kruha ili kuhane hrane, zamrznite ga. Možete ga izvaditi i odmrznuti kada vam zatreba. To će vam osigurati gotov obrok u danima kada nemate vremena kuhati.
Podijelite višak hrane
Ako imate višak hrane koju ne možete iskoristiti, razmislite o tome da je podijelite s prijateljima, poznanicima ili susjedima. Nažalost, sustavna donacija hrane iz kućanstava u Hrvatskoj nije moguća, ali možete je podijeliti s ljudima u vašem okruženju. Zakonodavni okvir EU-a o donacijama hrane ima za cilj promicanje donacija hrane, smanjenje bacanja hrane i osiguranje sigurnosti hrane koja se donira, no specifične odredbe mogu se razlikovati na nacionalnoj razini.
Nastavite se educirati
Edukacija je ključna kako bismo podigli svijest o problemu bacanja hrane i potaknuli ljude da poduzmu mjere kako bi ga spriječili. Pratite radionice, predavanja ili druge događaje koji se bave ovom temom kako biste bili svjesni važnosti smanjenja otpada od hrane.
Kompostirajte hranu u vrtu
Ako imate ostatke hrane koje ne možete iskoristiti, razmislite o tome da ih kompostirate. Kompostiranje može biti korisno za vaš vrt i smanjiti količinu otpada koji završava na odlagalištima. Naravno, ako imate odgovarajuće uvjete.