EE otpad u Hrvatskoj: Gdje ga odbaciti i tko ga danas zbrinjava?
vake godine nastaje sve više električnog i elektroničkog otpada. Prema najnovijem Global E-waste Monitoru (2024.), svijet je 2022. godine proizveo čak 62 milijuna tona EE otpada. Do 2030. ta brojka mogla bi narasti na 82 milijuna tona. To su stari mobiteli, televizori, računala, usisavači, punjači i baterije. Tehnologija napreduje brzo, cijene padaju, a uređaje mijenjamo sve češće. Problem je što se formalno prikupi i reciklira tek oko 22 % tog otpada. Ostatak završava izvan sustava. Time gubimo vrijedne sirovine poput zlata, srebra, bakra i rijetkih metala, ali i riskiramo onečišćenje tla, zraka i vode.
Elektronički otpad nije običan otpad. On je istovremeno i resurs i rizik.
EE otpad u Hrvatskoj – što se događa s oporabom?
U Hrvatskoj se EE otpad prikuplja kroz sustav kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Oporabu provode ovlaštene tvrtke, a građanima je omogućen besplatan odvoz i predaja u reciklažna dvorišta.
Posljednjih godina bilo je izazova u sustavu oporabe, uključujući organizacijske i tržišne probleme kod pojedinih oporabitelja. To je otvorilo pitanja o učinkovitosti i nadzoru. No sustav i dalje funkcionira kroz mrežu ugovornih partnera Fonda, a građani i dalje imaju pravo na besplatno zbrinjavanje EE otpada.
Ako uređaj stoji u podrumu, on nije zbrinut. On je samo odgođeni problem.
Gdje baciti elektronički otpad?
- EE otpad možete predati u reciklažno dvorište.
- Ako imate više od 30 kilograma elektroničkog otpada, možete naručiti besplatan odvoz putem sustava koji djeluje na području cijele Hrvatske (0800 232 333 ili putem službenog portala za EE otpad).
- Serviser je dužan besplatno preuzeti uređaj za koji utvrdi da je popravak nemoguć ili neisplativ.
Nema opravdanja da stari uređaj završi pored kontejnera!
Zašto je EE otpad ekonomski važan?
Prema Global E-waste Monitoru, vrijednost sirovina sadržanih u godišnjoj količini elektroničkog otpada procjenjuje se na više od 60 milijardi američkih dolara. U tim uređajima nalaze se zlato, bakar, srebro, litij i drugi metali ključni za energetsku tranziciju i proizvodnju novih tehnologija. Kada EE otpad ne završi u sustavu oporabe gubimo vrijedne materijale, ali i gospodarsku priliku. Kružna ekonomija počinje produženjem vijeka trajanja i pravilnim zbrinjavanjem.
Što možemo učiniti kao građani?
Najodgovorniji potez nije odmah kupiti novo.
Koristiti uređaje dulje, popraviti ih kada je moguće i razmisliti o kupnji rabljenih uređaja konkretni su koraci. Ako vam uređaj više ne treba, možda nekome drugome znači mnogo. Humanitarne akcije poput „Kompića” omogućuju doniranje IT opreme djeci i obiteljima kojima je potrebna. A kada uređaj zaista dođe do kraja svog vijeka, tada ga treba predati u sustav, ne ostaviti u ladici.
Koji otpad se u Hrvatskoj izrazito dobro reciklira, pročitajte OVDJE.