Gotovo svi akumulatori u Hrvatskoj se recikliraju
kumulator ili baterija je izvor električne energije koji nastaje pretvaranjem kemijske energije. Sastoji se od jednog ili više baterijskih članaka. Primarne baterije se ne mogu puniti, dok se sekundarne mogu puniti. Akumulatori često sadrže teške metale poput žive, olova i kadmija. Zbog toga su vrlo toksični i zahtijevaju poseban način recikliranja. Većina otpadnih akumulatora klasificira se kao opasni otpad. Opasni otpad uključuje olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom te elektrolite odvojene iz baterija i akumulatora.
Recikliranje baterija i akumulatora – ključ održivog upravljanja opasnim otpadom
Akumulator ili baterija je izvor električne energije koji nastaje pretvaranjem kemijske energije. Sastoji se od jednog ili više baterijskih članaka. Primarne baterije se ne mogu puniti, dok se sekundarne mogu puniti. Akumulatori često sadrže teške metale poput žive, olova i kadmija. Zbog toga su vrlo toksični i zahtijevaju poseban način recikliranja. Većina otpadnih akumulatora klasificira se kao opasni otpad. Opasni otpad uključuje olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom te elektrolite odvojene iz baterija i akumulatora.
Glavna prednost recikliranja baterija je smanjenje potrebe za proizvodnjom novih sirovina i energije. Time se također smanjuju emisije otrovnih metala poput žive, olova i kadmija u okoliš. Ovo je važan korak prema održivom gospodarenju resursima i zaštiti prirode. Hrvatska u tome zaista dobro stoji. Još 2019. godine zabilježila je najvišu stopu prikupljanja prijenosnih baterija i akumulatora među 26 članica Europske unije (bez podataka za Rumunjsku). Ovaj uspjeh pokazuje svijest i odgovornost prema okolišu, što doprinosi održivijoj budućnosti.
Hrvatska na vrhu EU u prikupljanju baterija i akumulatora: statistički podaci za 2018. i 2019.
Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, ta je stopa u Hrvatskoj u 2019. iznosila 90,9%, zatim slijede Poljska (72,6%), Luksemburg (71,7%), Belgija (67,2%) i Slovačka (56,4%). Posebice je zanimljivo istaknuti kako je Hrvatska i u prethodnoj godini bila na vrhu ove ljestvice. Točnije, stopa prikupljenih prijenosnih baterija i akumulatora u nas iznosila je čak 96% u 2018. godini. S druge pak strane, najniže stope prikupljanja baterija i akumulatora u 2019. zabilježene su na Malti (28,3%), Estoniji (29,1%), Portugalu (31%) i Grčkoj (35,6%).