Gotovo svi akumulatori u Hrvatskoj odlaze na recikliranje
aterija ili akumulator označava svaki izvor električne energije proizvedene izravnim pretvaranjem kemijske energije. Sastoji se od jedne ili više primarnih baterijskih članaka koji se ne mogu puniti ili jedne ili više sekundarnih baterijskih članaka koji se mogu puniti. Akumulatori sadrže teške metale poput žive, olova, kadmija i zato su često vrlo toksični te stoga zahtijevaju specijalan način recikliranja. Većina otpadnih akumulatora klasificira se kao opasni otpad. U opasni otpad uvrštavaju se olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom te odvojeno skupljeni elektroliti iz baterija i akumulatora
Glavna prednost recikliranja baterija jest smanjenje primarne proizvodnje materijala i energenata, te emisije žive, olova i kadmija u prirodu, a to je nešto u čemu Hrvatska zaista dobro kotira! Hrvatska je i u 2019. godini zabilježila najveću stopu prikupljanja prijenosnih baterija i akumulatora među 26 članica Europske unije (podaci za Rumunjsku nisu dostupni).
Naime, prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, ta je stopa u Hrvatskoj u 2019. iznosila 90,9 %, zatim slijede Poljska (72,6 %), Luksemburg (71,7 %), Belgija (67,2 %) i Slovačka (56,4 %).
Posebice je zanimljivo istaknuti kako je Hrvatska i u prethodnoj godini bila na vrhu ove ljestvice. Točnije, stopa prikupljenih prijenosnih baterija i akumulatora u nas iznosila je čak 96 % u 2018. godini.
S druge pak strane, najniže stope prikupljanja baterija i akumulatora u 2019. zabilježene su na Malti (28,3 %), Estoniji (29,1 %), Portugalu (31 %) i Grčkoj (35,6 %).