Sanja me povela na održivu turu po robnoj kući IKEA
posljednjih nekoliko desetljeća, održivost se sve više pretvara u ključni pojam u industriji i društvu općenito. Održivost se odnosi na ravnotežu između zahtjeva za gospodarskim rastom i zaštitom okoliša, a istovremeno osigurava socijalnu pravednost. IKEA je tu svakako jedan od pionira budući da su prvi održivi projekt započeli još 1955. uvodeći plosnate pakete.
IKEA koristi plosnate pakete za većinu svojih proizvoda namijenjenih kućnom sklapanju, umjesto da ih transportira u gotovom obliku. To znači da se proizvodi mogu pakirati na manjem prostoru, smanjujući volumen tereta i omogućujući više proizvoda da se prevoze u jednom kamionu. Ovo smanjenje volumena paketa također ima značajan utjecaj na smanjenje potrošnje goriva i emisija stakleničkih plinova u transportu. Manji volumen znači da je potrebno manje goriva za prijevoz istog broja proizvoda, a manja težina plosnatih paketa također smanjuje potrošnju goriva.
Od tog prvog projekta pa do danas, IKEA je strastveno radila na održivosti te želi postati klimatski pozitivna tvrtka do 2030. godine. Stoga, pozvali su mene, kao predstavnika medija, na jednu od svojih održivih tura.
Koje su održive prakse u robnoj kući IKEA Zagreb?
Iako možda nikad niste primijetili, IKEA na krovu ima solarne panele. Točnije, 1296 solarnih panela koji mogu pokriti i do 25 % trenutne potrošnje. Osim toga, IKEA Zagreb je instalirala i LED rasvjetu u robnoj kući kako bi smanjila potrošnju električne energije, ali i troškove. A kako bi smanjili potrošnju plina, ugrađene su i tri geotermalne pumpe koje pomažu pri grijanju i hlađenju. Geotermalne pumpe su održiva opcija jer koriste obnovljiv izvor energije koji je dostupan u izobilju, smanjuju potrebu za fosilnim gorivima i emisije štetnih plinova u atmosferu.
U usporedbi s mnogim drugim zemljama, Hrvatska ima pristup izobilju pitke vode. No, IKEA i tu ima održivo rješenje jer umjesto pitke vode za ispiranje wc-a i zalijevanje travnatih površina, koriste kišnicu. Kišnica se skuplja u rezervoaru na krovu te se tako pokriva 3134 metara kubnih operativnih potreba i štedi se na vodi iz gradskih vodovoda.
Kao dio svoje održivosti i brige za okoliš, IKEA Zagreb se obvezuje na recikliranje otpada pa tako odvajaju sedam frakcija uključujući i opasni otpad. Stopa recikliranja iznosi im čak 90 %, a u tome im pomaže pet strojeva za reciklažu: preša za karton, preša za plastičnu foliju, preša za stiropor, rolo paker za drvo i preša za miješani komunalni otpad.
Jeste li ikada kupovali na odjelu ”Kakvo je, takvo je”?
Svake godine stotine tisuća tona namještaja odlaze na deponij. No, IKEA je razvila koncept kružne ekonomije, što znači da se proizvodi obnavljaju i recikliraju umjesto da se bacaju. Također, oštećeni namještaj u transportu neće biti samo tako bačen, već će dobiti priliku za popravak. Primjerice, u ožujku ove godine uspjeli su oporaviti čak 1164 komada namještaja.
Ako imate malo oštećenje, IKEA nudi mogućnost nabave rezervnih dijelova, ali i ulje za drveni namještaj u svrhu produljenja životnog vijeka. Jednostavno, nema smisla bacati ono što se može popraviti. Osim toga, nude mogućnost zamjene navlake, a ne cijele sofe što je dobro i za džep, ali i za okoliš.
Ako nikad niste, provirite sljedeći put na odjel ”Kakvo je, takvo je”. Tamo će biti izloženi oporavljeni proizvodi kao i oni koji izlaze iz asortimana po znatno nižim cijenama. Svi proizvodi su ispitani i sigurni za korištenje.
Smanjivanje otpada od hrane jedan je od glavnih ciljeva
IKEA Hrvatska potpisala je dobrovoljni sporazum o smanjenju otpada od hrane koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede. Naime, obvezali su se smanjiti otpad za 28 % do 2030. godine. U tome im pomaže Food Waste Watcher. To je pametna vaga koja registrira količinu hrane koja se svakodnevno baca. Na temelju dobivenih podataka prilagođavaju se buduće količine hrane i jelovnici. Od postavljanja vage smanjili su otpad za više od 10 tona.
Održivost u robnoj kući IKEA: kako izgleda kad nije samo riječ
Održivost se ne treba tretirati kao dodatak poslovanju, nego dio svakodnevnih odluka. Kroz posao Sanje Končar, stručnjakinje za održivost u IKEA Hrvatska, jasno se vidi kako se velike strategije prevode u konkretne, primjenjive prakse koje imaju stvaran učinak.
Osvještavanje koje traje cijeli život
Sanja kaže da ne pamti jedan ključan trenutak osvještavanja, jer je interes za okoliš prisutan cijeli njezin život.
„Kao mala sam puno vremena provodila u prirodi i to je na neki način odredilo i moje formalno obrazovanje, a kasnije i profesionalni put.“
Upravo zato održivost vidi kao proces, a ne kao gotov cilj:
„Sjajna stvar kod održivosti je što je to jako široka tema i uvijek se može nešto novo naučiti ili primijeniti.“
Radni dan bez rutine
Na njezinoj poziciji ne postoji klasičan radni dan.
„Svaki dan je drugačiji – od sastanaka i izvještaja do terena, organizacije radionica, donacija ili pregleda robne kuće od krova do podruma.“
To je, kaže, najbolji način da održivost ostane stvarna i prisutna u praksi.
Projekt koji ima i društveni učinak
Posebno izdvaja suradnju sa socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca.
„Kontejneri za tekstil ispred robne kuće omogućuju ljudima da doniraju odjeću, a istovremeno pomažu zapošljavanju teže zapošljivih skupina i smanjuju tekstilni otpad.“
Što istraživanja govore o nama?
Prema IKEA-inim istraživanjima, 9 od 10 ljudi želi živjeti održivije, ali mnogi ne znaju kako započeti.
„Održivost ljudima postaje relevantnija kad vide osobnu korist, poput uštede energije i vode.“
Što sad?
Početak ne mora biti velik. Jedna promjena u svakodnevnim navikama često je dovoljna da održivost postane dio života — bez pritiska i bez perfekcionizma.
Više o inovativnim održivim rješenjima, pročitajte OVDJE.