Sanja me povela na održivu turu po robnoj kući IKEA
posljednjih nekoliko desetljeća, održivost se sve više pretvara u ključni pojam u industriji i društvu općenito. Održivost se odnosi na ravnotežu između zahtjeva za gospodarskim rastom i zaštitom okoliša, a istovremeno osigurava socijalnu pravednost. IKEA je tu svakako jedan od pionira budući da su prvi održivi projekt započeli još 1955. uvodeći plosnate pakete.
IKEA koristi plosnate pakete za većinu svojih proizvoda namijenjenih kućnom sklapanju, umjesto da ih transportira u gotovom obliku. To znači da se proizvodi mogu pakirati na manjem prostoru, smanjujući volumen tereta i omogućujući više proizvoda da se prevoze u jednom kamionu. Ovo smanjenje volumena paketa također ima značajan utjecaj na smanjenje potrošnje goriva i emisija stakleničkih plinova u transportu. Manji volumen znači da je potrebno manje goriva za prijevoz istog broja proizvoda, a manja težina plosnatih paketa također smanjuje potrošnju goriva.
Od tog prvog projekta pa do danas, IKEA je strastveno radila na održivosti te želi postati klimatski pozitivna tvrtka do 2030. godine. Stoga, pozvali su mene, kao predstavnika medija, na jednu od svojih održivih tura.
Koje su održive prakse u robnoj kući IKEA Zagreb?
Iako možda nikad niste primijetili, IKEA na krovu ima solarne panele. Točnije, 1296 solarnih panela koji mogu pokriti i do 25 % trenutne potrošnje. Osim toga, IKEA Zagreb je instalirala i LED rasvjetu u robnoj kući kako bi smanjila potrošnju električne energije, ali i troškove. A kako bi smanjili potrošnju plina, ugrađene su i tri geotermalne pumpe koje pomažu pri grijanju i hlađenju. Geotermalne pumpe su održiva opcija jer koriste obnovljiv izvor energije koji je dostupan u izobilju, smanjuju potrebu za fosilnim gorivima i emisije štetnih plinova u atmosferu.
U usporedbi s mnogim drugim zemljama, Hrvatska ima pristup izobilju pitke vode. No, IKEA i tu ima održivo rješenje jer umjesto pitke vode za ispiranje wc-a i zalijevanje travnatih površina, koriste kišnicu. Kišnica se skuplja u rezervoaru na krovu te se tako pokriva 3134 metara kubnih operativnih potreba i štedi se na vodi iz gradskih vodovoda.
Kao dio svoje održivosti i brige za okoliš, IKEA Zagreb se obvezuje na recikliranje otpada pa tako odvajaju sedam frakcija uključujući i opasni otpad. Stopa recikliranja iznosi im čak 90 %, a u tome im pomaže pet strojeva za reciklažu: preša za karton, preša za plastičnu foliju, preša za stiropor, rolo paker za drvo i preša za miješani komunalni otpad.
Jeste li ikada kupovali na odjelu ”Kakvo je, takvo je”?
Svake godine stotine tisuća tona namještaja odlaze na deponij. No, IKEA je razvila koncept kružne ekonomije, što znači da se proizvodi obnavljaju i recikliraju umjesto da se bacaju. Također, oštećeni namještaj u transportu neće biti samo tako bačen, već će dobiti priliku za popravak. Primjerice, u ožujku ove godine uspjeli su oporaviti čak 1164 komada namještaja.
Ako imate malo oštećenje, IKEA nudi mogućnost nabave rezervnih dijelova, ali i ulje za drveni namještaj u svrhu produljenja životnog vijeka. Jednostavno, nema smisla bacati ono što se može popraviti. Osim toga, nude mogućnost zamjene navlake, a ne cijele sofe što je dobro i za džep, ali i za okoliš.
Ako nikad niste, provirite sljedeći put na odjel ”Kakvo je, takvo je”. Tamo će biti izloženi oporavljeni proizvodi kao i oni koji izlaze iz asortimana po znatno nižim cijenama. Svi proizvodi su ispitani i sigurni za korištenje.
Smanjivanje otpada od hrane jedan je od glavnih ciljeva
IKEA Hrvatska potpisala je dobrovoljni sporazum o smanjenju otpada od hrane koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede. Naime, obvezali su se smanjiti otpad za 28 % do 2030. godine. U tome im pomaže Food Waste Watcher. To je pametna vaga koja registrira količinu hrane koja se svakodnevno baca. Na temelju dobivenih podataka prilagođavaju se buduće količine hrane i jelovnici. Od postavljanja vage smanjili su otpad za više od 10 tona.
Zaposlenici tvrtke IKEA brinu o održivosti
Kao što vidimo, u tvrtki IKEA održivost nije samo riječ, već filozofija koja je utkana u sve aspekte poslovanja. Stručnjakinja za održivost u tvrtki IKEA Hrvatska, koja se ističe svojom strašću i entuzijazmom za posao, je Sanja Končar koja nas je i provela cijelom turom. Sanja radi na ovom mjestu od prošle godine, a svojom je predanošću već doprinijela brojnim inicijativama za zaštitu okoliša i održivost. Ona nije samo stručnjakinja za održivost, već i zagovornica održivog načina života, što ju je potaknulo da se pridruži tvrtki IKEA koja je prepoznata po svojim inovativnim i održivim rješenjima za dom.
Tvoja pozicija u tvrtki IKEA je stručnjakinja za održivost. Otkad postoji interes za zaštitu okoliša? Postoji li neki ključni trenutak kada ti se dogodilo osvještavanje ili je ono došlo tijekom dužeg vremena?
Mislim da je trajalo cijeli moj život i još uvijek traje. Kao mala puno sam vremena provodila u prirodi pa je to na neki način odredilo i moje formalno obrazovanje, a nakon toga i profesionalnu karijeru. Sjajna stvar kod održivosti je što je toliko široka tema i uvijek se može nešto novo naučiti ili primijeniti.
Sigurno postoji puno studenata ili mladih profesionalaca koji bi htjeli biti u tvojoj poziciji ili barem na poziciji asistenta. Možeš li nam opisati kako izgleda prosječan dan na tvom radnom mjestu?
Odlična stvar je što rutine uistinu nema, svaki dan je dinamičan i može obuhvaćati uobičajene stvari kao što su sastanci s kolegama i pripreme različitih izvještaja, ali i odlazak na teren, pripremu donacija, organizaciju radionica ili pregled robne kuće od krova do podruma.
U turi si nam predstavila brojne održive prakse i projekte u robnoj kući IKEA Zagreb, postoji li tebi najdraži? Ako da, zašto baš taj?
Jako me veseli suradnja koju ostvarujemo sa socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca, njihovi kontejneri za tekstil dostupni su svima i nalaze se ispred naše robne kuće. Svi koji ga koriste i doniraju svoj tekstil, zapravo pomažu održivom poslovanju i omogućuju radna mjesta teže zapošljivim skupinama ljudi. Ujedno, zajedno adekvatno zbrinjavamo otpadni tekstil i smanjujemo štetan utjecaj koji on može imati po naš okoliš.
Postoji li neko IKEA istraživanje o interesu Hrvata za vaše održive programe? Kako tu stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Da, postoji istraživanje ”Život kod kuće” te istraživanje o stavovima vezanim uz klimu i nejednakost u društvu. Iz njih smo naučili da za naše sugrađane održivi život postaje relevantniji kada donosi osobne koristi. To je, na primjer, ušteda novca štednjom energije i vode kod kuće. Istraživanja također pokazuju da 9 od 10 ljudi želi živjeti održivije, ali oko trećine ne zna kako započeti. Zanimljivo je da čak 92 % ispitanika u Hrvatskoj suši rublje na zraku, dok je globalni prosjek 72 %. Ono što ohrabruje je da osam od deset ispitanika vjeruje da svaki pojedinac može pomoći u rješavanju klimatskih promjena, a devet od deset spremno je poboljšati svoje buduće ponašanje.
Spomenula si kako uvijek ima mjesta za održivi napredak. Što bi ti htjela vidjeti u skoroj budućnosti kao novi održivi projekt tvrtke IKEA?
Veselim se održivijim rješenjima za naša dostavna vozila u skoroj budućnosti i činjenici da smo prepoznali kako imamo mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom unutar naših redova te ćemo uskoro pozdraviti nove kolege.