Kako plastika dospijeva u naša mora i oceane?
plastike u svjetskim oceanima dolazi preko rijeka i obala. Ostalih 20 % dolazi iz morskih izvora kao što su ribarske mreže, užad i napušteni brodovi. Prethodne studije pokazale su da je vrlo mali broj rijeka odgovoran za veliku većinu oceanske plastike: 60 % do 90 % plastike dolazi iz samo deset rijeka.
Prethodna istraživanja su sugerirala da samo nekoliko rijeka transportira gotovo svu svjetsku plastiku u more, no novija istraživanja pokazuju da to nije točno. Novija istraživanja su se oslanjala na sofisticiranije modele generiranja otpada u svjetskim slivovima rijeka, uzimajući u obzir i klimu, teren, korištenje zemljišta i udaljenost od oceana. Na temelju ove preciznije analize, utvrđeno je da mnogo manje rijeke igraju veću ulogu u emitiranju plastike. Potrebno je 1600 zagađenih velikih rijeka da bi se objasnilo 80 % unesene plastike u ocean.
Koje rijeke najviše emitiraju plastiku u ocean?
Kako bismo suzbili zagađenje plastikom, moramo znati koje su to rijeke odgovorne za ovo onečišćenje. Također je korisno razumjeti zašto te rijeke emitiraju toliko plastike. Većina najvećih emitera plastike u svijetu nalazi se u Aziji, a nekoliko ih je u Istočnoj Africi te Karibima. Sedam od deset najvećih rijeka nalazi se na Filipinima. Dvije su u Indiji, a jedna u Maleziji. Rijeka Pasig na Filipinima odgovorna je za čak 6,4 % svjetske količine plastike koja dospijeva iz rijeka u ocean. Ovo pruža sasvim drugačiju sliku u odnosu na ranija istraživanja koja su naglašavala dominaciju najvećih azijskih rijeka poput Yangtzea, Xija i Huangpua u Kini te Gangesa u Indiji.
Koje su karakteristike takvih rijeka?
Prvo, zagađenje plastikom prevladava tamo gdje su prakse lokalnog gospodarenja otpadom loše. To znači da postoji velika količina nepropisno zbrinutog plastičnog otpada koji može dospijeti u rijeke i ocean. Ovo jasno ukazuje na to da je poboljšanje gospodarenja otpadom ključno za suzbijanje zagađenja plastikom. Drugo, najveći emiteri imaju tendenciju biti blizu gradova. To znači da postoji puno popločanih površina gdje voda i plastika mogu drenirati u riječne tokove. Gradovi poput Jakarte u Indoneziji i Manile na Filipinima su na relativno malim rijekama, ali doprinose velikom dijelu emisija plastike. Treće, slivovi rijeka imaju visoke stope oborina. To znači da se plastika ispire u rijeke, a protok rijeka prema oceanu je visok. Četvrto, i udaljenost ima značajnu ulogu. Najveće emiteri plastike imaju gradove u blizini i vrlo su blizu obale.
Koje su zemlje ipak najveći zagađivači?
81 % plastičnog otpada u oceanu dolazi iz Azije. Činjenica da neopravdano velik dio zagađenja plastikom potječe iz Azije u skladu je s prethodnim istraživanjima. Ranija istraživanja procjenjivala su njezin udio u 2010. godini na 86 %.
To nas također ne bi trebalo iznenaditi s obzirom na činjenicu da je Azija najnaseljeniji kontinent (60 % svjetske populacije). Svih 10 najvećih rijeka koje emitiraju plastiku bile su u Aziji (Filipini, Indija i Malezija), a većina top ih je u top 50. Afrika je bila odgovorna za 8 %; Južna Amerika za 5,5 %; Sjeverna Amerika za 4,5 %; dok su Europa i Oceanija zajedno imale manje od 1 %.
U konačnici, da bismo učinkovito riješili problem plastičnog zagađenja u oceanima, potrebno je poduzeti cjelovite akcije, uključujući poboljšanje upravljanja otpadom u zemljama s visokim doprinosom, poticanje inovacija u smanjenju upotrebe plastike i njezinom recikliranju te podizanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša i održivih praksi u vezi s plastikom. Samo kroz suradnju na globalnoj razini možemo ostvariti značajan napredak u borbi protiv plastičnog zagađenja i zaštititi naše oceane od dugotrajnih štetnih posljedica.