Drobilice hrane: Praktične, ali štetne? Ili možda ne…
ada vas pitam koje teme želite da detaljnije obradim, gotovo uvijek netko spomene drobilice hrane. Iskreno, kod nas još uvijek nisu najpopularnija opcija, no u SAD-u ih koristi više od 50% kućanstava. Druga najčešće spominjana opcija je kompostiranje, a pitanje koje se logično nameće jest: koja od njih ima manji ekološki utjecaj?
Drobilice: Više prednosti ili mana?
U razgovoru s jednim vodoinstalaterom, rekao mi je da u kanalizacijskim sustavima trebaju završavati samo fekalije i toaletni razgradivi papir. Naši sustavi za obradu otpadnih voda ne koriste bioplinske sustave koji bi mogli pretvoriti metan iz ostataka hrane u obnovljive izvore energije, čime bi se smanjio ekološki utjecaj. Također, u mnogim člancima i raspravama prednost se daje kompostiranju. Kompostiranje je prirodan proces reciklaže organskog otpada, koji može rezultirati korisnim humusom i manje emisija stakleničkih plinova. Međutim, kada se uzme u obzir naš sustav gospodarenja otpadom, stvari nisu tako crno-bijele.
U hrvatskom kontekstu, gdje sustav odvojenog prikupljanja biootpada još uvijek nije savršeno razvijen, drobilice hrane mogu predstavljati praktičnije i – iznenađujuće – ekološki prihvatljivije rješenje. To nam je neslužbeno potvrdio i predstavnik zagrebačkog Holdinga, a sve dileme oko utjecaja drobilica na okoliš detaljno nam je pojasnila profesorica dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predstojnica Zavoda za inženjerstvo okoliša.
Što to nikad ne bismo trebali bacati u odvod, pročitajte OVDJE.
U ovom razgovoru razrađujemo zablude, uspoređujemo ekološke aspekte i objašnjavamo zašto drobilice hrane možda ipak zaslužuju priliku – posebno u našem lokalnom kontekstu.
Jesu li drobilice realno rješenje za biootpad u Hrvatskoj?
Drobilice za biootpad mogu biti dio rješenja, osobito u područjima gdje je teško organizirati odvojeno prikupljanje biootpada – poput starih gradskih jezgri ili stanova u višekatnicama. Rješenja za kućni biootpad trebaju biti prilagođena stvarnim potrebama korisnika, a drobilice mogu biti korisna opcija. Na Studiju inženjerstva okoliša Geotehničkog fakulteta proveli smo pilot projekt s Gradom Viroviticom i Fondom za zaštitu okoliša, gdje smo testirali sustav drobilica u jednoj zgradi. Paralelno smo mjerili kvalitetu otpadne vode u toj i kontrolnoj zgradi. Rezultati su pokazali da nema značajnih razlika u kvaliteti otpadne vode. Barem 20% kućanstava moglo bi koristiti drobilice kao održivo rješenje za biootpad.
Kako drobilice utječu na sustav odvodnje i pročistače?
U gradovima s razdjelnim sustavom odvodnje, drobilice povećavaju koncentraciju organske i taložne tvari. Organska tvar poboljšava biološku obradu i potiče proizvodnju bioplina, no veća količina taloga može predstavljati izazov u starim cijevima.
Kompostiranje ili drobilice: što ima prednost u hijerarhiji otpada?
Tehnologije treba promatrati u kontekstu njihove primjene. Drobilice spadaju u mjere sprječavanja nastanka otpada jer smanjuju količinu biootpada u sustavu. Kompostiranje nastupa tek nakon prikupljanja i transporta. Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom, prednost ima sprječavanje nastanka u odnosu na obradu otpada.