Znate li koji je najučinkovitiji način prijevoza?
anas putujemo brže, lakše i dostupnije nego ikada prije. Svijet je povezan. Granice su sve manje prepreka, a mogućnosti za otkrivanje novih mjesta gotovo beskrajne. No, ta sloboda dolazi s posljedicama koje više ne možemo ignorirati. U posljednjih pedeset godina ledenjaci su izgubili više od 9 trilijuna tona leda. Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi raste više od 250 puta brže nego nakon posljednjeg ledenog doba. Oceani, koji apsorbiraju velik dio tog CO₂, postali su 30% kiseliji. Promjene su brze, drastične i sve manje pod našom kontrolom. U Republici Hrvatskoj promet čini čak 27% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Umjesto pada, te emisije i dalje rastu. Posebno zabrinjava činjenica da velik dio naših vozila ima 13 do 14 godina, a većina ih koristi dizelsko gorivo. U urbanim sredinama, poput Zagreba, promet je postao glavni izvor zagađenja zraka.
U Republici Hrvatskoj promet čini čak 27% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Umjesto pada, te emisije i dalje rastu. Posebno zabrinjava činjenica da velik dio naših vozila ima 13 do 14 godina, a većina ih koristi dizelsko gorivo. U urbanim sredinama, poput Zagreba, promet je postao glavni izvor zagađenja zraka.
Zrakoplovi su najveći zagađivači
Zrakoplovstvo je danas najbrže rastući izvor emisija stakleničkih plinova u svijetu. Unatoč činjenici da manje od 20% svjetske populacije koristi zračni prijevoz, njegov utjecaj na klimu je nesrazmjerno velik. Kada bi zrakoplovna industrija bila država, zauzimala bi sedmo mjesto na globalnoj listi najvećih emitera CO₂. U prometnom sektoru, avijacija čini oko 12% svih emisija, što je svrstava među ekološki najštetnije oblike prijevoza. Ovi podaci jasno pokazuju koliko je važno razmotriti održivije alternative, osobito kada je riječ o kratkim ili čestim letovima koji se mogu izbjeći.
Prema službenoj statistici Ministarstva prometa Ujedinjenog Kraljevstva objavljenoj u listopadu 2021. otkriveno je da je emisija stakleničkih plinova za jednog putnika koji putuje zrakoplovom od Glasgowa do Londona u prosjeku iznosila 155 kg CO². Za usporedbu, jedan putnik koji je putovao autobusom proizveo je samo 21 kg CO².
Konvencionalni automobili odgovorni su za 12% svih emisija stakleničkih plinova u Europi.
U 2020. prodaja električnih automobila u Europi se više nego utrostručila, dosegnuvši 10,5%. Iako savršeno rješenje još uvijek ne postoji, brz napredak tehnologije prema održivijoj budućnosti obećava. Općenito, vlakovi su najučinkovitiji i ekološki najprihvatljiviji način prijevoza, no to nije uvijek slučaj u Hrvatskoj. S udjelom od 8% svjetskog putničkog i 7% teretnog prometa, željeznica troši samo 2% ukupne energije u transportu. Elektrifikacija vlakova nudi dodatne ekološke prednosti, poput mogućnosti prijevoza velikog broja putnika na duže udaljenosti uz niže troškove i veću udobnost.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, autobusi su zadnjih 29 godina bili najniži izvor dušikovih oksida u prijevozu. Iako nisu najbrži, autobusi mogu prevoziti mnogo putnika, uz najnižu stopu neizravnih i drugu najnižu stopu izravnih emisija među prijevoznim sredstvima.
Bicikliranje i hodanje najodrživiji su načini prijevoza!
Ne samo da nemaju ugljičnih emisija, već su vožnja biciklom i hodanje zdravi i ugodni! Naravno, nije uvijek moguće ići pješice ili biciklom svuda, ali ako birate između 15 minuta vožnje autobusom ili 25 minuta biciklom, i vi i okoliš ćete profitirati od bicikla. Uz ekološku prihvatljivost, hodanje i vožnja biciklom mogu biti društveni, opuštajući te izvrstan način za otkrivanje novih mjesta. Također su najpristupačniji i najbolji način za istraživanje novog grada!