Gdje s lijekovima kojima je istekao rok?!
abranjeno je bacanje, izlijevanje i rasipanje farmaceutskih proizvoda u kućni mješoviti otpad zbog opasnosti od kemikalija! Ako se takvi proizvodi ne unište na pravilan način, ostaju u prirodi i neposredno štete okolišu. No, gdje onda s lijekovima i ostalim farmaceutskim proizvodima koje niste stigli potrošiti ili im je naprosto istekao rok trajanja?
U Hrvatskoj su sve ljekarne zakonski obvezne preuzimati i pravilno zbrinjavati farmaceutski otpad, bez obzira radi li se o lijekovima kojima je istekao rok trajanja, oštećenim, prosutim ili na drugi način neupotrebljivim proizvodima. Obveza uključuje i odlaganje ostataka sirupa, antibiotika i drugih tekućih lijekova.
Farmaceutski otpad klasificira se kao neopasni (većina lijekova, krema, masti, kapljica i njihova ambalaža), opasni (npr. citotoksični i antiinfektivni lijekovi) te kontrolirani lijekovi, poput narkotika. Kako biste se pravilno riješili starih lijekova, preporučljivo je da se prije odlaganja posavjetujete i informirate s ljekarničkim osobljem.
U svakoj ljekarni mora postojati označen spremnik za odlaganje starih lijekova. Građani lijekove mogu donijeti u originalnoj ili primarnoj ambalaži (npr. blisteru ili bočici), dok se kutije i upute mogu odvojeno reciklirati kao papir i karton. Ljekarne su obvezne preuzeti lijekove koji su neupotrebljivi zbog isteka roka, oštećenja ili drugih razloga, uključujući i ostatke sirupa i tekućih lijekova.
Farmaceutski otpad moguće je predati i u reciklažnim dvorištima, gdje se primaju i druge vrste opasnog medicinskog otpada, poput igala, šprica i lanceta, koje ljekarne nisu dužne zaprimati. Takav otpad prihvaća i pružatelj zdravstvene zaštite – provjerite s ustanovom. Preporučuje se donijeti u čvrsto zatvorenoj staklenoj ili plastičnoj posudi. Lijekovi za životinje mogu se vratiti u veterinarske ljekarne ili ambulante koje ih također moraju pravilno zbrinuti.
Lijekovi u okolišu
Za razliku od nekih regija u Njemačkoj, gdje se kućanski otpad spaljuje, pa se lijekovi mogu bacati u smeće, u Hrvatskoj se otpad iz domaćinstava uglavnom odlaže bez obrade. Zato je nužno da se lijekovi izdvajaju i posebno zbrinjavaju – jer mogu biti opasni za zdravlje i okoliš. Velik dio farmaceutskog, citotoksičnog i kemijskog otpada iz Hrvatske izvozi se na obradu u druge zemlje (poput Austrije i Italije), dok se manji dio spaljuje u domaćim postrojenjima na visokim temperaturama.
Prisutnost lijekova u okolišu postaje sve veći problem. Oni u vodu dospijevaju putem otpadnih voda iz kućanstava, bolnica i farmaceutske industrije. Analize su pokazale alarmantne koncentracije aktivnih tvari u rijekama, a u ribama su otkriveni tragovi lijekova poput ibuprofena i diklofenaka. Posebno zabrinjavaju antibiotici, jer doprinose razvoju rezistencije kod bakterija, što je globalni javnozdravstveni problem. Osim poznatih farmaceutika, problematični su i njihovi razgradni proizvodi – često kemijski potpuno nove i neistražene tvari, čiji utjecaj na ljudsko zdravlje i ekosustave još uvijek nije dovoljno poznat.