Najlonske čarape: Koja je održivija alternativa?
vake godine, milijarde najlonki i tajica završe na deponijima širom svijeta, stvarajući goleme ekološke probleme. Unatoč njihovoj privlačnosti kao modne stavke, rijetko tko razmišlja o katastrofalnom ekološkom utjecaju ovih tankih niti. Često se čini da ove čarape imaju rok trajanja samo jedno nošenje, nakon čega postaju nepoželjni otpad. No, što se krije iza njih? Kako ovi materijali utječu na naš okoliš i koliku štetu nanose planeti? Još važnije, postoji li održiva alternativa koja može zadovoljiti naše potrebe za modom bez štetnog utjecaja na okoliš?
Na odlagalištima se razlažu do mikroplastike jer su od najlona!
Najlon je vrsta plastike koja se dobiva iz sirove nafte. Ova plastika se zatim podvrgava intenzivnom kemijskom procesu, što rezultira jakim, rastezljivim vlaknima. Različite vrste najlona imaju različita svojstva, ali zajedničke niti između njih su čvrstoća, izdržljivost i sposobnost oblikovanja u oblik. Takvi materijali se teško i sporo razgrađuju ostajući u zemlji stotinama godina!
Proizvodnja najlona ima nekoliko drugih izravnih utjecaja na okoliš!
Staklenički plinovi
Proizvodnja najlona stvara dušikov oksid, staklenički plin koji je 300 puta jači od ugljičnog dioksida.
Voda
Velike količine vode se koriste za hlađenje vlakana, što može biti izvor kontaminacije i onečišćenja okoliša.
Energija
Proizvodnja najlona je energetski vrlo zahtjevan proces, koji pridonosi degradaciji okoliša i globalnom zatopljenju!
Stare najlonke nije moguće reciklirati u nove!
Najlonke se ubrajaju među tekstilni otpad. Prema podacima Europske unije, oko 73 % tekstilnih proizvoda koje generira stanovništvo završava kao otpad, a svega otprilike 12 % tih materijala se stvarno prikupi s ciljem recikliranja. Međutim, u nedavnom posjetu tvrtki Regeneracija iz Zaboka, koja se specijalizira za recikliranje otpadnog tekstila, otkrili smo da se dio otpadnih najlonskih čarapa ipak reciklira u Hrvatskoj. Rezultat tog procesa je filc koji se najviše koristi u građevinskoj industriji. Važno je napomenuti da se filc nakon korištenja odlaže kao otpad.
Švedska inovacija je tehnologijom uspjela odvojiti vlakna, točnije poliamid od elastana. U početku su skupljali i mljeli stare najlonske čarape koje su tada koristili kao materijal za punjenje industrijskih spremnika od stakloplastike. Ovi se spremnici koriste u komercijalnoj industriji za odvajanje masnoće od vode, primjerice na benzinskim postajama, u restoranima… Trenutno stare najlonke koriste u kolekciji namještaja i daju određeni popust za donatore starih čarapa.
No, postoji li ipak održivija alternativa?
Nažalost, ništa ne može nadomjestiti prozirnost najlonki s gustoćom od 15 DEN, posebice ako težite postizanju određenog izgleda. Međutim, ako ih nosite ispod hlača, možete napraviti promjenu jer tada nisu vidljive. U takvom slučaju, odabir opcije s gustoćom od 30 DEN može biti dobar kompromis, budući da su takve čarape otpornije na pucanje i rjeđe završavaju na odlagalištu otpada.
No, moj prijedlog su deblje pamučne hulahopke! Pružaju veću toplinu, mogu se uvijek zakrpati, a zakrpe nisu primjetne. Osim toga, neki outfiti s debljim hulahopkama izgledaju čak i bolje. Ovom praksom sigurno smo smanjili negativan utjecaj na okoliš.