Ispod Zagreba krije se izvor grijanja budućnosti. Zašto ga još ne koristimo?
ijene energije i grijanja očito rastu, a Hrvatska doslovno sjedi na izvoru topline koji bi mogao grijati gradove i smanjiti ovisnost o plinu. Geotermalna energija već postoji ispod naših nogu, ali je koristimo tek u tragovima. Zašto? Riječ je zapravo oenergiji koja je stalno dostupna, ne ovisi o vremenu i može proizvoditi toplinu tijekom cijele godine — za razliku od sunca ili vjetra.
Hrvatska pritom ima iznimno povoljnu startnu poziciju. O potencijalu koji doslovno leži ispod naših nogu razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Vladislavom Brkićem, dekanom Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i predsjednikom Hrvatske udruge za geotermalnu energiju (HUGE).
„Hrvatska ima jedan od najvećih geotermalnih potencijala u ovom dijelu Europe, ali ga još uvijek koristimo tek u tragovima.“
Hrvatska leži na energiji koju još ne koristimo
Geotermalna prednost Hrvatske posebno je izražena u Panonskom bazenu, gdje je geotermalni gradijent i do 60 % viši od europskog prosjeka. Upravo su geološka istraživanja i postojeće istražne bušotine pokazale koliko je taj potencijal velik.
„Geotermalni gradijent u Panonskom bazenu i do 60 % je viši od europskog prosjeka. To je podatak koji nas stavlja u izuzetno povoljnu startnu poziciju.“
Prema dosadašnjim procjenama, Hrvatska ima potencijal za izgradnju geotermalnih elektrana ukupne snage od najmanje 500 MW, uz realnu mogućnost da taj broj u budućnosti bude i znatno veći.
„Samo na temelju dosadašnjih istraživanja govorimo o potencijalu od najmanje 500 megavata geotermalne energije, a taj broj vrlo vjerojatno nije konačan.“
Jedan izvor, više namjena: kaskadno korištenje energije
Jedna od najvećih prednosti geotermalne energije je mogućnost kaskadnog korištenja – ista voda koristi se u više faza i za različite svrhe.
„Najveća prednost geotermalne energije je to što se ista voda može koristiti više puta – prvo za proizvodnju električne energije, zatim za grijanje, a potom i u poljoprivredi.“
Takav pristup omogućuje visoku energetsku učinkovitost: nakon proizvodnje električne energije, toplina se može koristiti za grijanje stambenih i poslovnih objekata, plastenika ili industrijskih postrojenja.
Što geotermalna energija znači za građane?
Za kućanstva to prije svega znači stabilnije račune za grijanje, čak i u razdobljima kada cijene plina i nafte naglo rastu. Geotermalni sustavi ne ovise o uvozu energenata, pa su manje osjetljivi na energetske krize i nagla poskupljenja. Upravo zato mnogi europski gradovi ubrzano ulažu u ovakav oblik grijanja. U tom kontekstu, geotermalna energija postaje sve privlačnija – ne samo zbog okolišnih, nego i zbog ekonomskih razloga.
„Geotermalni projekti zahtijevaju početna ulaganja, ali se ona u pravilu brzo vraćaju, osobito kada se koriste postojeće bušotine.“
Dodatnu podršku razvoju ovog sektora pružaju fondovi Europske unije i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), što geotermalne projekte čini još dostupnijima lokalnim zajednicama.
„U usporedbi s fosilnim gorivima, emisije kod geotermalne energije su gotovo zanemarive.“
Zagreb leži na neiskorištenom potencijalu
Primjeri dobre prakse već postoje. Sportski centar Mladost i Kineziološki fakultet koriste geotermalne resurse iz bušotina za grijanje, a u planu je i priključenje Studentskog doma Stjepan Radić. Ipak, potencijal ispod glavnog grada daleko je od iscrpljenog.
„Ispod Zagreba nalazi se ozbiljan geotermalni potencijal koji zasad koristimo tek djelomično.“
To znači da bi dio grada u budućnosti mogao koristiti lokalni izvor topline umjesto uvoznog plina — scenarij o kojem se sve češće govori u kontekstu energetske sigurnosti Europe.
Geotermalna energija u službi hrane i lokalne ekonomije
Geotermalna energija nije rezervirana samo za gradove i elektrane. U Hrvatskoj već postoje primjeri korištenja u poljoprivredi – od grijanja plastenika u Bošnjacima za uzgoj rajčica do projekata u Varaždinskoj županiji usmjerenih na uzgoj cvijeća.
„Geotermalna energija omogućuje cjelogodišnji uzgoj hrane i istovremeno jača lokalnu ekonomiju.“
Osim smanjenja uvoza hrane, dio naknade od korištenja geotermalnih izvora vraća se lokalnim zajednicama, što dodatno potiče regionalni razvoj.
Je li geotermalna energija sigurna u seizmički aktivnim područjima?
Jedno od čestih pitanja vezanih uz geotermalnu energiju odnosi se na sigurnost, osobito u seizmički aktivnim područjima.
„Seizmička aktivnost ne predstavlja prepreku sigurnom korištenju geotermalne energije.“
Bušotine su projektirane prema visokim sigurnosnim standardima, izrađene od kvalitetnih materijala i smještene dovoljno daleko od hipocentara potresa, a površinska oprema opremljena je dodatnim zaštitnim sustavima.
A što je s otocima?
Kod geotermalne energije ključna je blizina izvora i potrošača. Na obali i otocima, gdje je geotermalni potencijal znatno manji nego u Panonskom bazenu, klasična geotermalna rješenja nisu ekonomski isplativa.
„Na obali i otocima geotermalni potencijal je znatno manji, pa ondje klasična geotermalna energija nije isplativa.“
U tim područjima, kao realnija alternativa, već se koriste dizalice topline s morskom vodom, osobito u hotelskom sektoru.
Energija budućnosti koju već imamo
Geotermalna energija nije futuristička ideja. Ona je već ovdje! Hrvatska ima znanje, resurse i primjere dobre prakse. Ono što još treba jest strateška odluka da se taj potencijal sustavno i odgovorno iskoristi. Jer energija budućnosti u ovom slučaju ne dolazi izvana. Ona dolazi iznutra.
Savjete za brže zagrijavanje doma i uštedu enegije, pronađite OVDJE.