BPA i zdravlje: Zašto je bisfenol A pod sve strožom regulacijom?
isfenol A, poznat kao BPA, organska je kemikalija koja se od 1950-ih koristi u proizvodnji plastike, posebno polikarbonata i epoksidnih smola. Dodaje se plastici kako bi bila čvršća, otpornija na toplinu i dugotrajnija. Upravo zato BPA nalazimo u brojnim proizvodima – od ambalaže koja dolazi u kontakt s hranom, preko medicinske opreme i leća, do različitih plastičnih premaza.
Problem je što BPA nije samo “tehnička” kemikalija.
Od kasnih 1990-ih, brojna istraživanja upozoravaju na nuspojave ove kemikalije. One uglavnom utječu na hormonski sustav ljudi. Nuspojave mogu usporiti razvoj i oštetiti mozak i reproduktivne organe dojenčadi. Također mogu smanjiti plodnost.
Kako BPA utječe na zdravlje?
Od kasnih 1990-ih znanstvena istraživanja upozoravaju da BPA može djelovati kao endokrini disruptor. To znači da oponaša hormone u ljudskom tijelu i može narušiti njihov prirodni rad. Najosjetljivije skupine su dojenčad i mala djeca. Istraživanja povezuju izloženost BPA s mogućim poremećajima razvoja, utjecajem na mozak, reproduktivni sustav i smanjenjem plodnosti.
Zbog toga je regulacija postajala sve stroža.
BPA i regulacija u Europskoj uniji – što vrijedi danas?
Europska unija već godinama ograničava uporabu BPA, osobito u materijalima koji dolaze u kontakt s hranom. Godine 2011. zabranjen je BPA u dječjim bočicama.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2023. godine drastično je snizila dopušteni dnevni unos BPA, navodeći da su i vrlo male količine potencijalno rizične za imunološki sustav. Tijekom 2024. EU je dodatno postrožila regulativu te ide prema znatno strožim ograničenjima BPA u ambalaži za hranu. Neke zemlje članice imaju i dodatne nacionalne zabrane. Francuska je, primjerice, zabranila BPA u ambalaži za hranu za sve dobne skupine, dok su Švedska, Danska i Belgija ranije ograničile njegovu uporabu u proizvodima za malu djecu.
Smjer je jasan: izloženost BPA-u treba smanjivati.
Što kada kupujemo proizvode izvan EU?
Proizvodi izvan EU ne moraju slijediti iste standarde. Plastika koja dolazi u kontakt s hranom može sadržavati različite koncentracije BPA, a proizvođači izvan EU ponekad nemaju transparentne podatke o sastavu materijala.
Zato je važno provjeravati oznake poput “BPA free” i tražiti informacije o usklađenosti s europskim propisima.
Pazite pri narudžbi bilo čega izvan EU
Često dobivam komentare i pitanja od vas jer mnogi naručuju dječje igračke i odjeću s vanjskih stranica. Proizvodi kupljeni izvan EU ne podliježu istim provjerama i standardima kao proizvodi u Europskoj uniji.
U EU, tekstil i dječje igračke moraju biti u skladu s:
- REACH uredbom – ograničenja opasnih tvari
- Uredbom 1007/2011 – točno označavanje sastava materijala
Proizvođači i uvoznici odgovorni su za ispunjavanje ovih pravila, a proizvodi prolaze laboratorijska ispitivanja prema akreditiranim standardima. Primjerice, u ESG izvještajima trgovina koje posluju u EU jasno se navodi obveza kontrole dobavljača i usklađenosti s propisima. Kada naručujete iz trećih zemalja, ta razina kontrole i poštivanja EU pravila ne mora postojati, stoga budite dodatno oprezni pri odabiru proizvoda za djecu.
OVDJE pročitajte kamo s računima koji sadrže BPA kemikalije.