Marko je bolji građanin koji zna baš sve o biootpadu
olji život ne počinje velikim odlukama, nego malim navikama koje ponavljamo svaki dan. Jedna od njih je i biootpad – tema koja se često čini kompliciranijom nego što stvarno jest. A zapravo, riječ je o najjednostavnijem koraku koji možemo napraviti kod kuće, bez velikih odricanja.
Predstavljam boljeg građanina koji o biootpadu zna gotovo sve. Biootpad nije samo dio njegova posla, nego i svakodnevnog života.
Tko je Marko List i zašto se bavi biootpadom
Marko je svoju profesionalnu karijeru posvetio razumijevanju i rješavanju problema povezanih s gospodarenjem biootpadom. Vodi konzultantsku tvrtku Consultare, gdje radi na projektima vezanima uz upravljanje biootpadom, biotehnologiju i održive izvore energije. No ono što ga čini „boljim građaninom” nije samo struka, nego način na koji te principe živi kod kuće. U vlastitom kućanstvu smanjuje ekološki otisak prvenstveno kompostiranjem, ali i svjesnim odnosom prema hrani – kupuje onoliko koliko mu treba i ostatke koristi za nove obroke.
Zašto je odvajanje biootpada važnije nego što mislimo
Biootpad čini gotovo 40 % kućnog otpada!
„Odvajanje biootpada najznačajnije je jer gotovo 40 % miješanog komunalnog otpada čini biootpad”, ističe Marko. Upravo zato, kada ne odvajamo biootpad, gubimo ogroman potencijal – i za okoliš i za sustav gospodarenja otpadom.
Zašto ljudi odustanu već na početku
Iako je riječ o najlakšem obliku odvajanja, mnogi odustanu odmah. Razlog je jednostavan: nedostatak informacija i loša kućna infrastruktura.
„Ljudi najčešće odustaju jer nisu dovoljno educirani i nemaju adekvatnu kućnu infrastrukturu, poput ventilirajućih kantica i kompostabilnih vrećica, koje su standard u zapadnoj Europi. Ako ljudima osigurate edukaciju i infrastrukturu, uspjeh je zajamčen.”
Kako pravilno odvajati biootpad u svakodnevnom životu
Kao osoba koja odvaja biootpad više od deset godina, preporučuje to svima. Po njegovom iskustvu, ventilirajuće kantice i certificirane kompostabilne vrećice čine proces jednostavnim i urednim.
„Na taj je način odvajanje biootpada praktično, efikasno i jednostavno.”
Što ako nemate idealne uvjete kod kuće
Savršeni uvjeti nisu preduvjet. Ako nemate mogućnost nabave opreme, biootpad je i dalje bolje odvajati na način koji vam je najjednostavniji. Ljudi koji žive u kućama mogu biootpad odmah odnijeti u smeđu kantu u dvorištu. Oni koji žive u stanovima, uz malo prilagodbe, mogu uspješno svladati taj izazov i bez idealne infrastrukture.
Kompostiranje u praksi – bez mitova i kompliciranja
Kako izgleda kompostiranje u Markovom vrtu
Kompostiranje ne mora biti komplicirano niti zahtjevno. Kod Marka sve funkcionira jednostavno: napunjenu kompostabilnu vrećicu zajedno s biootpadom ubacuje u komposter u vrtu. Komposter je smješten u polusjeni, a dobiveni kompost koristi za uzgoj vlastitog voća i povrća.
Što se ne preporučuje kompostirati
Za uspješan kompost važno je održavati dobar omjer ugljika i dušika te redovito prozračivati hrpu. Znak da ste na dobrom putu? Gujavice. Marko ne preporučuje kompostiranje mesa i mliječnih proizvoda jer uzrokuju neugodne mirise i privlače štetnike.
Kompostabilne vrećice, bioplastika i česte zabune
Kako prepoznati pravu kompostabilnu vrećicu
Nisu sve vrećice koje se tako nazivaju zaista kompostabilne. Prave kompostabilne vrećice moraju imati oznaku “compostable” i certifikat prema normi EU 13432. Na vrećici mora biti jasno vidljiv certifikacijski broj, kako bi se moglo provjeriti tko je proizvođač i tko je izdao certifikat.
Citrusi, meso i druge dileme građana
Citrusi mogu zakiseliti kompost ako ih ima previše, no u realnim kućanstvima to rijetko predstavlja problem. U biootpad namijenjen kompostiranju ne bi se smjeli bacati plastika, staklo, lijekovi, časopisi u boji i slično.
Što se dobiva odvajanjem biootpada – osim komposta
Odvajanjem biootpada smanjuje se količina otpada na odlagalištima i emisija stakleničkih plinova. Smanjuje se zagađenje voda, a biootpad postaje sirovina za nove proizvode i energiju.
Postoje industrijske kompostane, ali i bioplinska postrojenja koja biootpad pretvaraju u energiju i vrijedno gnojivo.
Bioplinska postrojenja u Hrvatskoj – potencijal i izazovi
Bioplinska postrojenja imaju velik potencijal za ruralni razvoj, nova radna mjesta i energetsku neovisnost. Osim energije, proizvode i digestat – gnojivo bogato hranjivim tvarima. Ipak, sektor se suočava s izazovima zbog regulacije cijena energije i visokih ulaznih troškova.
Idemo li kao društvo u dobrom smjeru?
Marko smatra da dio građana ide u dobrom smjeru, ali većina još uvijek ne. U usporedbi s regijom, stojimo dobro, no u odnosu na zapadne zemlje EU-a još uvijek kaskamo.
Što sada može napraviti svatko od nas?
Marko od svih nas traži svjesniji izbor. Krenuti od sebe, od svoje kuhinje i svojih navika. Odvajati biootpad onako kako možemo danas – i sutra biti malo bolji nego jučer. Jer, kako kaže: mali, ali sigurni koraci, jedini su koji dugoročno mijenjaju stvari.