Pratite nas:

FB TT IG
krčenje šuma ispiljena drva

Krčenje šuma: posljedice koje osjećamo više nego što mislimo

Š

ume su jedan od najvažnijih prirodnih sustava na planetu. Prekrivaju gotovo trećinu kopnene površine Zemlje, proizvode kisik, reguliraju klimu, čuvaju tlo i dom su milijunima biljnih i životinjskih vrsta. Ipak, unatoč njihovoj važnosti, čovječanstvo ih i dalje uništava alarmantnom brzinom.

Krčenje šuma ili deforestacija podrazumijeva uklanjanje stabala i uništavanje šumskih područja – bilo zbog poljoprivrede, industrije, gradnje ili eksploatacije resursa. Iako se često spominje Amazona, problem nije rezerviran samo za daleke krajeve svijeta. Posljedice osjećamo globalno, a problem ilegalne i prekomjerne sječe postoji i u Hrvatskoj.
Zašto dolazi do krčenja šuma?

Najveći uzrok deforestacije danas je poljoprivreda. Procjenjuje se da se čak 80 % krčenja šuma događa zbog širenja pašnjaka za stoku, uzgoja hrane i sječe drva za industriju i razvoj infrastrukture. Problem je što se šume često uništavaju brže nego što se mogu obnoviti. Time ne nestaju samo stabla, nego cijeli ekosustavi koji ovise o njima.

drvored na brdu
zagrljaj drva
Gubitak staništa i nestanak životinjskih vrsta

Jedan od najopasnijih i najuznemirujućih učinaka krčenja šuma je gubitak životinjskih i biljnih vrsta jer ostaju bez svog staništa. Čak 70 % kopnenih životinja i biljnih vrsta živi u šumama. Krčenje šuma ne ugrožava samo nama poznate vrste, već i one nepoznate, koje još nismo imali priliku otkriti i upoznati, a takve su vrlo često važan dio ekosustava.

Drveće u prašumi pruža utočište nekim vrstama, a njegove krošnje reguliraju temperaturu. Krčenjem šuma se drastično povećavaju razlike između dnevnih i noćnih temperatura, baš kao u pustinjama, što bi moglo biti kobno za mnoge stanovnike.

Krčenje šuma ubrzava klimatske promjene

Osim gubitka staništa, nedostatak drveća također omogućuje ispuštanje veće količine stakleničkih plinova u atmosferu. Zdrave šume apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere, djelujući kao vrijedni ponori ugljika. Iskrčena područja gube tu sposobnost i oslobađaju više ugljika. Gubitak i oštećenje šuma uzrok je oko 10 % globalnog zatopljenja. Nema načina na koji se možemo boriti protiv klimatske krize ako ne zaustavimo masovno i nekontrolirano krčenje šuma!

Šume reguliraju vodu i štite tla

Drveće također pomaže u kontroli razine vode u atmosferi tako što pomaže u reguliranju ciklusa vode. Jedna od najvažnijih šuma za regulaciju vodenih ciklusa diljem planeta je amazonska prašuma. Milijuni stabala zajedno ispuštaju vlagu u zrak, stvarajući atmosferske „rijeke” koje reguliraju vremenske prilike na Zemlji. U područjima bez šuma u zraku ima manje vode koja se vraća u tlo. Zbog toga se tla isušuju što onemogućuje uzgoj vitalnih usjeva.

Daljnji učinci deforestacije uključuju eroziju tla i obalne poplave. Drveće pomaže zemlji da zadrži vodu i gornji sloj tla što osigurava bogate hranjive tvari za održavanje dodatnog šumskog života.
Bez šuma tlo erodira i ispire se zbog čega poljoprivrednici krče dalje i nastavljaju taj ciklus. Neplodna zemlja koja je zaostala nakon ovih neodrživih poljoprivrednih praksi tada je osjetljivija na poplave, posebno u obalnim regijama.

Krčenjem šuma utječemo na bioraznolikost

Šume su dom velikom broju životinjskih i biljnih vrsta. Kada se šume sječu ili spaljuju, mnoge od tih vrsta mogu biti dovedene do izumiranja.

Krivo je misliti da se to događa tamo negdje daleko od nas. I u Hrvatskoj postoji problem prekomjerne (i ilegalne!) sječe! Međutim, kako bi zaustavila globalnu deforestaciju povezanu s korištenjem proizvoda u Europskoj uniji, Europska komisija je još 2019. godine objavila komunikaciju „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma”. Na godišnjoj razini se sadi oko 9 milijuna stabala godišnje, a plan je doseći 10 milijuna.

Imamo i mi svoje vrlo svijetle primjere – Boranka je najveća volonterska akcija pošumljavanja opožarenih područja ikad organizirana u Hrvatskoj. Projekt vode Savez izviđača Hrvatske, HGSS i Hrvatske šume. Imaju svoju akciju pod nazivom Nacrtaj stablo pomoću Boralice – bojalice napravljene od ugljena izgorenog stabla. Stablo treba posaditi u virtualnu šumu putem stranice čime se sudjeluje u najvećoj akciji pošumljavanja Hrvatske!

NEWSLETTER

Da postanem bolji i osvješteniji građanin želim primati e-mail newsletter:

TOP

Pratite nas:

FB TT IG