Znate li za sve negativne učinke krčenja šuma?
ume su od esencijalne važnosti za život na Zemlji, a gotovo trećina kopnene površine našeg planeta prekrivena je šumama i šumskim područjima, različitog izgleda, strukture i sastava vrsta.
Deforestacija šuma je krčenje, uništavanje ili uklanjanje stabala na neki drugi način namjernim, prirodnim ili slučajnim sredstvima. Može se dogoditi u bilo kojem području gusto naseljenom drvećem i drugim biljnim svijetom, ali većina se trenutačno događa u amazonskoj prašumi.
Gubitak drveća i druge vegetacije može uzrokovati klimatske promjene, raseljavanje ljudi i životinja, eroziju tla, manje usjeva, poplave, povećanje stakleničkih plinova u atmosferi i mnoštvo ostalih problema za starosjedilačko stanovništvo.
Najčešći razlog krčenja šuma je poljoprivreda, a u 80 % slučajeva se krči zbog ekstenzivnog uzgoja stoke i sječe za materijale i razvoj. To se događa tisućama godina, vjerojatno otkako su se ljudi počeli pretvarati iz lovačkih/sakupljačkih u poljoprivredna društva, i zahtijevali veće, nesmetane staze zemlje za smještaj stoke, usjeva i stanovanja. To je, međutim, početkom modernog doba preraslo u epidemiju.
Gubitak staništa
Jedan od najopasnijih i najuznemirujućih učinaka krčenja šuma je gubitak životinjskih i biljnih vrsta jer ostaju bez svog staništa. Čak 70 % kopnenih životinja i biljnih vrsta živi u šumama. Krčenje šuma ne ugrožava samo nama poznate vrste, već i one nepoznate, koje još nismo imali priliku otkriti i upoznati, a takve su vrlo često važan dio ekosustava.
Drveće u prašumi pruža utočište nekim vrstama, a njegove krošnje reguliraju temperaturu. Krčenjem šuma se drastično povećavaju razlike između dnevnih i noćnih temperatura, baš kao u pustinjama, što bi moglo biti kobno za mnoge stanovnike.
Povećano emitiranje stakleničkih plinova
Osim gubitka staništa, nedostatak drveća također omogućuje ispuštanje veće količine stakleničkih plinova u atmosferu. Zdrave šume apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere, djelujući kao vrijedni ponori ugljika. Iskrčena područja gube tu sposobnost i oslobađaju više ugljika. Gubitak i oštećenje šuma uzrok je oko 10 % globalnog zatopljenja. Nema načina na koji se možemo boriti protiv klimatske krize ako ne zaustavimo masovno i nekontrolirano krčenje šuma!
Regulacija vode u atmosferi
Drveće također pomaže u kontroli razine vode u atmosferi tako što pomaže u reguliranju ciklusa vode. Jedna od najvažnijih šuma za regulaciju vodenih ciklusa diljem planeta je amazonska prašuma. Milijuni stabala zajedno ispuštaju vlagu u zrak, stvarajući atmosferske „rijeke” koje reguliraju vremenske prilike na Zemlji. U područjima bez šuma u zraku ima manje vode koja se vraća u tlo. Zbog toga se tla isušuju što onemogućuje uzgoj vitalnih usjeva.
Erozija tla i poplave
Daljnji učinci deforestacije uključuju eroziju tla i obalne poplave. Drveće pomaže zemlji da zadrži vodu i gornji sloj tla što osigurava bogate hranjive tvari za održavanje dodatnog šumskog života.
Bez šuma tlo erodira i ispire se zbog čega poljoprivrednici krče dalje i nastavljaju taj ciklus. Neplodna zemlja koja je zaostala nakon ovih neodrživih poljoprivrednih praksi tada je osjetljivija na poplave, posebno u obalnim regijama.
Krčenjem šuma utječemo na bioraznolikost
Šume su dom velikom broju životinjskih i biljnih vrsta. Kada se šume sječu ili spaljuju, mnoge od tih vrsta mogu biti dovedene do izumiranja.
Krivo je misliti da se to događa tamo negdje daleko od nas. I u Hrvatskoj postoji problem prekomjerne (i ilegalne!) sječe! Međutim, kako bi zaustavila globalnu deforestaciju povezanu s korištenjem proizvoda u Europskoj uniji, Europska komisija je još 2019. godine objavila komunikaciju „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma”. Na godišnjoj razini se sadi oko 9 milijuna stabala godišnje, a plan je doseći 10 milijuna.
Imamo i mi svoje vrlo svijetle primjere – Boranka je najveća volonterska akcija pošumljavanja opožarenih područja ikad organizirana u Hrvatskoj. Projekt vode Savez izviđača Hrvatske, HGSS i Hrvatske šume. Imaju svoju akciju pod nazivom Nacrtaj stablo pomoću Boralice – bojalice napravljene od ugljena izgorenog stabla. Stablo treba posaditi u virtualnu šumu putem stranice čime se sudjeluje u najvećoj akciji pošumljavanja Hrvatske!