Hrvatska među najboljima u EU: recikliramo velik dio baterija i akumulatora
aterije i akumulatori dio su naših svakodnevnih uređaja. Od mobitela do automobila, bez njih naši životi bi izgledali drukčije. No ti isti proizvodi sadrže teške metale poput olova, nikal-kadmija i drugih tvari koje mogu biti vrlo toksične za okoliš ako se nepravilno odlažu ili bacaju s miješanim komunalnim otpadom.
Zato je recikliranje baterija i akumulatora ključno za održivo upravljanje otpadom i zaštitu prirode. Svi otpadni akumulatori i baterije koji više ne rade, posebno oni koji sadrže opasne tvari, moraju se zbrinuti na način koji sprječava ispuštanje štetnih metala u tlo i vodu.
Hrvatska u vrhu Europe po prikupljanju i recikliranju
U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je ostvarila zapažene rezultate u prikupljanju otpadnih baterija i akumulatora. Statistički podaci pokazuju da je stopa prikupljanja prijenosnih baterija i akumulatora u 2021. godini iznosila oko 74 %, znatno iznad minimalnog cilja propisanog zakonom.
Prema podacima Eurostata i drugim analizama, Hrvatska je u prethodnom razdoblju više puta bila među zemljama s najvišim stopama prikupljenih i recikliranih baterija i akumulatora u Europskoj uniji — čak i oko 96 % prema nekim godišnjim statistikama. To je mnogo više od prosjeka EU-a, koji se kreće znatno niže, te jasno pokazuje da građani i sustav recikliranja rade dobar posao. Takvi rezultati pokazuju kako organizirani sustav prikupljanja otpada može nadmašiti očekivanja i potaknuti širi prelazak na cirkularno gospodarenje resursima.
Kako sustav recikliranja funkcionira u praksi
Baterije i akumulatori nisu običan otpad. Zbog prisutnosti teških metala, onih tvari koje su toksične za okoliš, moraju se odlagati odvojeno — u posebne spremnike i centre za recikliranje. U Hrvatskoj postoje sustavi koji to omogućuju, uključujući i posebne projekte razvijene s ciljem održivog kružnog gospodarenja otpadom.
Na raj način omogućuju da se iz baterija povrate vrijedni metali i drugi materijali, čime se smanjuje potreba za vađenjem novih sirovina i smanjuju emisije stakleničkih plinova koji bi se inače generirali u proizvodnji novih materijala.
Zašto je recikliranje baterija dobro za okoliš?
Recikliranjem akumulatora i baterija smanjuje se količina opasnih tvari koje mogu završiti u tlu i vodi. Teški metali poput olova i kadmija mogu imati dugoročne učinke na zdravlje ljudi i ekosustava ako se ne zbrinjavaju pravilno. Recikliranjem se sprječava ispuštanje tih tvari, čuva se energija i smanjuje se potreba za eksploatacijom novih prirodnih resursa.
Što to znači za građane?
Puno se može učiniti i na individualnoj razini. Omogućavanje pravilnog odvajanja baterija i akumulatora kod kuće, njihovo odlaganje u predviđene kontejnere ili u reciklažne centre, te aktivno sudjelovanje u lokalnim programima recikliranja doprinose ukupnom uspjehu sustava. Hrvatska statistika pokazuje da kada postoji jasna organizacija i svijest, rezultati mogu biti vrlo dobri pa čak i iznad mnogih europskih zemalja.
Gdje još ima mjesta za napredak?
Iako su rezultati visoki za prijenosne baterije i akumulatore, još uvijek postoji prostor za poboljšanje, posebno kada je riječ o sakupljanju specifičnih vrsta poput nikal-kadmijskih baterija. Prema najnovijim izvješćima, učinkovitost recikliranja takvih baterija još nije dostigla propisane ciljeve, iako ukupni trend pokazuje rast broja obrađenih baterija i akumulatora.
Sustav napreduje, ali da je i dalje važno raditi na poboljšanju logistike prikupljanja, dostupnosti reciklažnih mjesta i informiranju građana o tome kako pravilno odložiti baterije svih vrsta.
Ako ne znate gdje s lijekovima kojima je istekao rok, informacije pronađite OVDJE.