Zašto se bambus svrstava među najodrživije materijale?
ambus je jedan od najbrže rastućih materijala na svijetu, zbog čega se sve više koristi. Ova vrsta iz porodice trava raste do visine od 30 metara u samo nekoliko mjeseci zbog čega ga mnogi smatraju jednim od najodrživih materijala. Bambus se može koristiti u različitim industrijama, uključujući građevinarstvo, proizvodnju namještaja, proizvodnju papira, prehrambenu i modnu industriju. Kao materijal za gradnju je čvrst i otporan na udarce, a kao materijal za namještaj izdržljiv i lagan. U prehrambenoj industriji se bambus često koristi kao hrana, a u modnoj industriji kao materijal za izradu tekstila i modnih dodataka.
Osim brzine rasta, bambus ima visoku otpornost na štetnike i bolesti te ne zahtijeva mnogo vode ili kemijskih gnojiva za rast što ga čini još održivijim materijalom. Čini se da bambus utire put kao ekološki prihvatljiv materijal, ali je li bambus održiv u svim svojim oblicima? Čak i kada se proizvodi u masovnim količinama i uvozi čak iz Kine?
Jedna od najvećih ekoloških prednosti bambusa je njegova sposobnost da apsorbira ugljični dioksid i proizvodi kisik. U usporedbi s ekvivalentnom masom, bambus proizvodi 35 % više kisika, a istraživanje je pokazalo da bambus može apsorbirati čak 12 tona ugljičnog dioksida po hektaru godišnje. Bambus nakon berbe ponovno izraste iz vlastitog korijenskog sustava. Ne samo da je to sjajno iz perspektive prirodno obnovljivih izvora, već to također znači da tlo nije oštećeno. Mnoga područja u kojima se uzgaja bambus izložena su jakim kišama i monsunima, a zdravo tlo i korijenje pomaže u smanjenju erozije tla.
Ono što je svakako problem je to da se trenutno jedina komercijalna proizvodnja bambusa odvija u Kini. Bez obzira na ekološke karakteristike bambusa, udaljenost koju proizvod mora prijeći uvelike utječe na njegov ugljični otisak.
Jesu li onda proizvodi od bambusa održivi?
Možemo pronaći šalice za kavu, slamke, odjeću, namještaj, četkice za zube od bambusa. Ali kao i sa svime zelenim, odgovor na pitanje „je li bambus održiv?” nije jasan.
Uspoređujući emisije plastičnih slamki s emisijama slamki od bambusa, pokazalo se da jedna plastična slamka težine 0,20 grama emitira 1,45 grama CO2, dok ona od bambusa težine 3,8 grama emitira 38,87 grama CO2. Studija je također pokazala da je 100 % plastičnih slamki izbačeno nakon prve upotrebe, dok je prosječna slamka od bambusa čuvana 5 godina, a 25 % je kompostirano. To znači da bi slamke od bambusa morale zamijeniti najmanje 27 plastičnih slamki da bi pozitivno utjecale na okoliš.
Ponovna uporaba predmeta uvijek će biti najodrživija opcija bez obzira na materijal! Višekratno korištenje smanjuje količinu otpada koji proizvodimo i smanjuje potrebu za novim materijalima te štedi prirodne resurse. Stoga je potrebno poticati ponovnu upotrebu predmeta, bez obzira radi li se o staklenim bocama, plastičnim vrećicama, odjeći, namještaju ili nečem drugom.