Preuranjena cvatnja lijepo izgleda, ali zašto je opasna?!
ok se mi uglavnom divimo procvjetalim krošnjama, iza svega stoji nova klimatska realnost koja je transformirala zimu i proljeće. Posljednjih dvadesetak godina karakterizira nedostatak onih karakterističnih zima, što znači izostanak snijega i hladnoće tijekom uobičajenih zimskih mjeseci. Umjesto toga, sve češće se suočavamo s kratkotrajnim, ali oštrim zimskim karakteristikama u mjesecima kada priroda već ulazi u ciklus cvatnje.
Vrhunac nevolja u novoj klimatskoj stvarnosti dosegnut je prošle 2023. godine, kada je proljetna zima s hladnim i snježnim mećavama, uz obilne kiše, poharala gotovo sve voćke u punom cvatu. Iako kiša može biti korisna za rast biljaka, pretjerana količina ili produženi period obilne kiše može imati negativne posljedice na voćke, uključujući smanjenje prinosa i povećani rizik od bolesti. Te informacije sam dobila iz prve ruke svojih pratitelja, a sličan scenarij ponavlja se i ove godine.
Zašto je to alarmantno?
Zbog preuranjenih toplih dana tijekom siječnja i veljače, mnoge sorte voćaka već su početkom ožujka u punom cvatu, gotovo mjesec dana prije nego što je njihov uobičajeni fiziološki ciklus cvatnje. Ova preuranjena cvatnja može uzrokovati promjene u ekosustavu jer se cvjetovi i plodovi pojavljuju izvan uobičajenog vremenskog okvira, što utječe na interakcije između biljaka, insekata i drugih organizama. To može dovesti do većeg rizika za oprašivače poput pčela i drugih insekata, što rezultira smanjenjem prinosa i kvalitete plodova. Nadalje, preuranjena cvatnja može poremetiti prirodni ritam života u ekosustavu, što može rezultirati gubitkom biološke raznolikosti.
Osim ekoloških, preuranjena cvatnja nosi sa sobom niz ekonomskih izazova. Rani cvjetovi su podložniji nepovoljnim vremenskim uvjetima poput kasnih mrazeva ili obilnih kiša, što može dovesti do smanjenja prinosa voća ili čak potpunog gubitka. S preuranjenom cvatnjom dolazi i potreba za dodatnim mjerama za zaštitu voćaka od nepovoljnih vremenskih uvjeta, što dodatno povećava troškove proizvodnje. Osim toga, neuspjeh domaćeg uzgoja voća zbog preuranjene cvatnje vjerojatno će rezultirati povećanim uvozom voća, što dalje doprinosi emisijama stakleničkih plinova.
Preuranjena cvatnja biljaka rezultat klimatskih promjena, a utječe i na broj alergijskih reakcija u populaciji
Peludne alergije obično su visoko sezonske. U većini europskih zemalja, glavna sezona peluda, koja obuhvaća oslobađanje peluda raznih biljnih vrsta, traje oko šest mjeseci, od proljeća do jeseni, s geografskim razlikama ovisno o klimi i vegetaciji. No, porast temperature doveo je do ranijeg početka i duže sezone cvatnje biljaka. Ovaj fenomen, uz povećanje stakleničkih plinova, izaziva veće koncentracije peludi u zraku, što pogoršava simptome bolesnika s alergijama.