Preuranjena cvatnja lijepo izgleda, ali zašto je opasna?!
ok se mi uglavnom divimo procvjetalim krošnjama, iza svega stoji nova klimatska realnost koja je transformirala zimu i proljeće. Posljednjih dvadesetak godina karakterizira nedostatak onih karakterističnih zima, što znači izostanak snijega i hladnoće tijekom uobičajenih zimskih mjeseci. Umjesto toga, sve češće se suočavamo s kratkotrajnim, ali oštrim zimskim karakteristikama u mjesecima kada priroda već ulazi u ciklus cvatnje.
Vrhunac nevolja u novoj klimatskoj stvarnosti dosegnut je prošle 2023. godine, kada je proljetna zima s hladnim i snježnim mećavama, uz obilne kiše, poharala gotovo sve voćke u punom cvatu. Iako kiša može biti korisna za rast biljaka, pretjerana količina ili produženi period obilne kiše može imati negativne posljedice na voćke, uključujući smanjenje prinosa i povećani rizik od bolesti. Te informacije sam dobila iz prve ruke svojih pratitelja, a sličan scenarij ponavlja se i ove godine.
Zašto je to alarmantno?
Zbog preuranjenih toplih dana tijekom siječnja i veljače, mnoge sorte voćaka već su početkom ožujka u punom cvatu. To je gotovo mjesec dana prije nego što je njihov uobičajeni fiziološki ciklus cvatnje. Preuranjena cvatnja može uzrokovati promjene u ekosustavu jer se cvjetovi i plodovi pojavljuju izvan uobičajenog vremenskog okvira, što utječe na interakcije između biljaka, insekata i drugih organizama. To može dovesti do većeg rizika za oprašivače poput pčela i drugih insekata, što rezultira smanjenjem prinosa i kvalitete plodova. Nadalje, preuranjena cvatnja može poremetiti prirodni ritam života u ekosustavu, što može rezultirati gubitkom biološke raznolikosti.
Osim ekoloških, tu su i ekonomski izazovi
Rani cvjetovi su podložniji nepovoljnim vremenskim uvjetima poput kasnih mrazeva ili obilnih kiša, što može dovesti do smanjenja prinosa voća ili čak potpunog gubitka. S preuranjenom cvatnjom dolazi i potreba za dodatnim mjerama za zaštitu voćaka od nepovoljnih vremenskih uvjeta. To dodatno povećava troškove proizvodnje, ali i konačne cijene. Osim toga, neuspjeh domaćeg uzgoja voća zbog preuranjene cvatnje vjerojatno će rezultirati povećanim uvozom voća, što dalje doprinosi emisijama stakleničkih plinova.
Preuranjena cvatnja biljaka rezultat klimatskih promjena, a utječe i na broj alergijskih reakcija u populaciji
Peludne alergije obično su visoko sezonske. U većini europskih zemalja, glavna sezona peluda, koja obuhvaća oslobađanje peluda raznih biljnih vrsta, traje oko šest mjeseci, od proljeća do jeseni, s geografskim razlikama ovisno o klimi i vegetaciji. No, porast temperature doveo je do ranijeg početka i duže sezone cvatnje biljaka. Ovaj fenomen, uz povećanje stakleničkih plinova, izaziva veće koncentracije peludi u zraku, što pogoršava simptome bolesnika s alergijama.