Namirnice iz trgovina i njihov utjecaj na okoliš – znanstvena istraživanja
ilj je imati jednostavniji i rigorozniji kvantitativni način informiranja potrošača o desecima tisuća različitih artikala koje bi mogli kupiti u trgovini”, tvrdi ekolog David Tilman, profesor Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari te koautor studije. Prema procjeni znanstvenika uzgoj govedine i janjetine najviše utječu na okoliš i daleko nadmašuju utjecaj uzgoja drugih proteina kao što su morski plodovi, piletina i riba te orašasti plodovi, koji su također na gornjem dijelu ljestvice utjecaja na okoliš, iako mnogi vjeruju da konzumiranjem upravo te hrane ne čine nikakvu štetu. Ono što je posebno zanimljivo jest da prerađena pića poput gaziranih i energetskih imaju nizak utjecaj na okoliš, dijeleći mjesto s namirnicama biljnog podrijetla poput riže i beskvasnog kruha.
Životni ciklus hrane
Iako su provedena mnoga istraživanja o utjecaju prehrambenih proizvoda na okoliš, većina tih proizvoda (npr. voće, govedina i pšenica) ima sasvim drugačiji energetski sastav koji mnogi ne istražuju. Podaci o cjelokupnom životnom ciklusu namirnice tj. o ukupnim utjecajima proizvodnje, berbe, transporta te obrade svih sastojaka, uglavnom su nevidljivi potrošaču.
Kako bi prevladali ta ograničenja, znanstvenici, predvođeni autorom Michaelom Clarkom sa Sveučilišta Oxford, upotrijebili su prethodno znanje iz popisa sastojaka kako bi izveli zaključke o pojedinačnom utjecaju svakog sastojka. Zatim su te informacije usporedili s bazama podataka o okolišu kako bi procijenili utjecaje pomoću četiri pokazatelja: emisije stakleničkih plinova, korištenje zemljišta, nedostatak vode i potencijal eutrofikacije (višak hranjivih tvari iz proizvodnje koje mogu zagaditi okolni okoliš i vodene putove). Konzultirali su prethodno objavljene radove, proveli daljnje analize i upotrijebili svoj pristup na 57 tisuća prehrambenih proizvoda pronađenih u supermarketima Tesco, velikom lancu trgovine mješovitom robom u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj.
Većina ljudi gravitira hrani koja sadrži visoku razinu šećera. To je roba koja je jeftina i proizvodi se u izobilju, s učincima koji su doveli do povećanih stopa pretilosti, dijabetesa i drugih stanja povezanih s prekomjernom konzumacijom visoko prerađene hrane koja često sadrži visokofruktozni kukuruzni sirup.
„To se dogodilo sa Zelenom revolucijom”, kaže Tilman o nenamjernoj posljedici u 1950-im i 1960-im godinama zbog industrijskog uzgoja visokih prinosa koji uključuju pesticide, gnojiva i monokulture.
„Šećer, sol i masti su vrlo jeftini, a ljudi vole slanu, masnu i slatku hranu. Tijekom naše evolucijske prošlosti je to imalo smisla, a sad kad je hrana jeftina i lako dostupna, jedemo je u pretjeranim količinama.
Zdravo za ljude zdravo za okoliš
U prethodnoj studiji, Tilman i Clark su otkrili da je, općenito, prehrana koja uključuje zdravu, manje prerađenu hranu također zdravija za okoliš! Kao rezultat toga, trenutna studija znanstvenika također rangira prehrambene proizvode prema nutritivnom utjecaju. Biljna i manje prerađena hrana su na dobrom spektru i za ljude i za okoliš, dok su visoko prerađene namirnice na lošijem djelu spektra.
Najviše bi trebalo konzumirati ribu, a ostalo meso samo povremeno, tvrde znanstvenici. Vegetarijanizam i peskaterijanizam su također ekološki prihvatljivi i hranjivi načini ishrane, pod uvjetom da su hidrogenizirane masti i šećeri svedeni na minimum. Još nema dovoljno znanstvenih podataka da bi se veganska prehrana svrstala u istu skupinu, ali Tilman sumnja da i ona tamo pripada.
Međutim, postoji mnogo varijabilnosti u udjelu i vrsti sastojaka u sličnoj hrani iz trgovine mješovitom robom što može dovesti do razlika u utjecajima na zdravlje i okoliš, a postoje i alternativni procesi koje treba razmotriti, kaže Tilman. No nadamo se da će ove informacije postati široko dostupne, osnažujući ljude da odabiru namirnice koje će pridonijeti zdravlju ljudi, ali i okoliša.