Ljepota ima mračnu stranu: Ovako kozmetička industrija utječe na okoliš!
ani ljudski zapisi pokazuju da smo oduvijek nalazili načine za uljepšavanje. Industrija ljepote jedna je od najvećih i najbrže rastućih industrija na svijetu. Međutim, popularnost i uspjeh ovog sektora ostavljaju posljedice. Svi kozmetički proizvodi, uključujući šminku, parfeme, proizvode za njegu kose i kože, uvelike sadrže kemikalije, sadrže previše ambalaže i troše druge resurse. Koliki su troškovi naše kreativnosti i inovacija s kozmetičkim proizvodima i kakav je utjecaj kozmetike na okoliš? Izvješće organizacije British Beauty Council za 2020. sugerira da industrija ljepote igra ključnu ulogu u hitnim promjenama potrebnima za suočavanje s klimatskim promjenama. U nastavku su neki od razloga.
Plastična pakiranja
Što je proizvod skuplji ili luksuzniji, u pravilu sadrži više pakiranja. Recikliranje kozmetičkog pakiranja nije uvijek jednostavno jer je većina kutija, vrećica i spremnika izrađena od miješanih materijala. Čak i ako se komponente mogu odvojiti, radnicima koji se bave recikliranjem obično predstavljaju gubitak vremena. Dakle, neće biti odvojeni za reciklažu. Oko 70 % otpada industrije ljepote dolazi od ambalaže.
Mikroplastika
Osim plastične ambalaže u koju su upakirani, kozmetički proizvodi i sami sadrže plastiku koju nazivamo mikrozrncima. Plastična mikrozrnca obično nalazimo u pilinzima za tijelo. Iako je takva praksa zabranjena u određenim zemljama, budite sigurni da ćete je naći tamo gdje nema propisa o zabrani mikroplastike. Isto tako, sitna plastična ambalaža, koja nije prošla reciklažu, raspadat će se na deponijima do mikroplastike.
Neodrživa potrošnja resursa
Palmino ulje jedan je od najčešće korištenih prirodnih sastojaka kozmetičkih proizvoda, popularan zbog svojih učinaka na tijelo i planet. Međutim, velika potražnja za palminim uljem dovela je do neodrživog ekstenzivnog uzgoja. Plantaže palmina ulja uništile su prirodne šume, a bezbrojne životinjske vrste izgubile su svoja prirodna staništa. Ostali izvori ulja u kozmetičkoj industriji poput soje, uljane repice i kokosa ne pokazuju se boljima od palminog ulja jer su uzgajani na jednak način.
Neodrživa potrošnja šteti prirodnim resursima, ali i neobnovljivim resursima poput fosilnih goriva i metala. Predmeti za jednokratnu upotrebu u industriji ljepote također stvaraju otpad. Često koristimo predmete poput vlažnih maramica samo jednom prije nego što ih bacimo u smeće. Kada se osvrnemo na proces i troškove za ekosustav, predmete za jednokratnu upotrebu bismo trebali izbjegavati.
Kemijsko onečišćenje oceana
Šamponi, kreme za sunčanje, kreme i losioni ponekad sadrže kemikalije pa su štetni za ljude i divlje životinje kad dospiju u okoliš. Studijama su UV filtri kao što su oksibenzon, oktokrilen, oktinoksat i etilheksil salicilat identificirani u gotovo svim izvorima vode diljem svijeta, a zaključeno je da se ti filtri ne mogu lako ukloniti uobičajenim tehnikama postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. U laboratorijskim uvjetima je oksibenzon posebno impliciran kao mogući doprinositelj izbjeljivanju koraljnog grebena. Nadalje, UV filtri kao što su 4- metilbenziliden kamfor, oksibenzon, oktokrilen i oktinoksat identificirani su u raznim vrstama riba diljem svijeta, što ima moguće posljedice za hranidbeni lanac.
Zagađenje zraka
Hlapljivi organski spojevi kao što su parfemi, dezodoransi i sprejevi za kosu prisutni su u kozmetičkim proizvodima. Jedna od studija otkrila je da ti proizvodi značajno pridonose emisiji ugljičnog dioksida. Ne zaboravimo ugljični otisak mnoštva materijala dobivenih iz fosilnih goriva koji se koriste u kozmetičkim proizvodima i ambalaži u cijeloj globalnoj kozmetičkoj industriji. I prirodni se sastojci ekstrahiraju i obrađuju na neodržive načine, ali onečišćenje ugljikom predstavlja značajan problem.
Okrutnost prema životinjama
Primjer testiranja na životinjama su testovi iritacije kože i očiju, gdje se oči i obrijana koža životinja izlažu kemikalijama. Naravno, životinjama se ne daju lijekovi za ublažavanje bolova dok pate. Drugi okrutni test je test smrtonosne doze gdje se ubrizgava smrtonosna doza kemikalija.
Skupina „Cruelty-Free International” tvrdi da su pokusi na životinjama neučinkoviti. Znanstvenici umjetno unose uvjete u laboratorijsko okruženje koje ne mora nužno oponašati situacije u stvarnom životu ljudi.
U EU-u je prodaja kozmetičkih proizvoda ispitanih na životinjama zabranjena od 2013. Međutim, oko 80 % zemalja u svijetu i dalje dopušta ispitivanje na životinjama i stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda koji su ispitani na životinjama.
Krčenje šuma
Krčenjem prirodnih šuma dobiven je prostor za plantaže koje pružaju obilje biljnih sirovina za industriju ljepote. Također, drveće se uvelike siječe za izradu tona kartonskih kutija, papirnatih omota i maramica koje potrošači bace u prvoj minuti korištenja proizvoda.
Pakiranje proizvoda na bazi papira troši 18 milijuna hektara šume svake godine. Takvo veliko industrijsko krčenje šuma značajno je pridonijelo globalnom zatopljenju. Stabla su hvatači ugljika, a njihova sječa oslobađa CO2 u atmosferu.
Brzo krčenje šuma ne pridonosi samo klimatskim promjenama, već negativno utječe i na biološku raznolikost. Sve se više smanjuju populacije autohtonih biljaka i divljih životinja. Svjetska zaklada za divlje životinje izvještava da se populacija divljih životinja smanjila za 68 % od 1970. godine.
Dječji rad
Liskun je prirodna silikatna mineralna prašina koja se koristi za posvjetljivanje i dodavanje sjaja proizvodima. Djeca u Indiji rudare ovaj vrijedan mineral. Izloženost mineralnoj prašini može izazvati respiratorne bolesti. Također, njegova nezakonita priroda onemogućuje postavljanje sigurnosnih struktura. Djeca rudari suočavaju se s prosječnom stopom smrtnosti od 32 na 100 000 osoba.
Time se krše 182 međunarodne konvencije o radu o minimalnoj dobi za zapošljavanje i 138 o najgorim oblicima dječjeg rada. Studija iz 2016. procijenila je broj djece uključene u rudarenje liskuna u Jharkhandu i Biharu na 22 000. Naknadna terenska istraživanja ipak su pokazala da većina velikih tvrtki može potvrditi da ne uključuje dječji rad.
Što svatko ponaosob može učiniti?
Utjecaj kozmetičke industrije na okoliš ne može se ignorirati, ali svaki pojedinac poduzeti korake da bi smanjio taj utjecaj. Korištenje prirodnih i ekološki prihvatljivih kozmetičkih proizvoda, kao i odgovorno odlaganje praznih ambalaža, može biti korak prema smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima. Također, kupovina proizvoda s minimalnom ambalažom može pomoći u smanjenju potrošnje plastike i drugih materijala. To je nešto što bih prvo savjetovala.
Osim toga, razmotrite produživanje vijeka trajanja kozmetičkih proizvoda tako što ćete ih pravilno čuvati i koristiti do posljednje kapi. Primjerice, prerežite tubu paste za zube kad je pri kraju i postružite sav sadržaj! Na taj način, možemo smanjiti potrebu za proizvodnjom novih proizvoda i smanjiti količinu otpada koju proizvodimo.
Konačno, edukacija o održivosti i utjecaju ove industrije na okoliš može pomoći u podizanju svijesti o ovom problemu. Svi imamo odgovornost da brinemo o našem planetu, a svaki korak koji poduzmemo može doprinijeti smanjenju utjecaja kozmetičke industrije na prirodu.