No posts were found for provided query parameters.
No posts were found for provided query parameters.
No posts were found for provided query parameters.
Looking for the Latest Issue? Subscribe Now.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Aliquam egestas a enim in convallis. Curabitur condimentum.
Donosim vam još jedan od načina bojanja prirodnim bojama!
Držite jaja u toj vodi preko noći za još
intenzivniju boju.
Ako tražite još ideja, u Google upišite “Kako na prirodan način obojati pisanice za Uskrs?” – pojavit će se članak “Ja Bolji Građanin” za dodatnu inspiraciju. #uskrs
Ekološki uzgoj podrazumijeva da svaka kokoš na raspolaganju ima osiguran vanjski prostor i to najmanje 4 m2, da im je pristupačna svježa trava i ostalo raslinje kao i mogućnost čeprkanja po zemlji te da je ostatak njihove hranidbe ekološki.
Slobodni uzgoj znači nešto manje prostora na raspolaganju, odnosno 2,5 m2 po kokoši gdje one također imaju pristup raslinju.
Štalski, podni uzgoj je onaj u zatvorenom prostoru gdje su nesilice neprekidno osvijetljene umjetnom rasvjetom, a najveća dopuštena naseljenost u štali je 9 kokoši po m2.
Kada govorimo o kaveznom, baterijskom uzgoju, ovdje je na 1 m2 dozvoljeno držati 13 kokoši.
Tijekom blagdana bacanje hrane poraste za za 25% u odnosu na ostatak godine!
Bacanje hrane nije samo ekološki, već i ekonomski te moralni problem.
Mnogi možda ne znaju, ali nepravilno odložen otpad od hrane oslobađa metan, plin koji je čak 80 puta štetniji za atmosferu od ugljikovog dioksida i jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena.
Zato, ove blagdane uživajte u izobilju, ali pametno koristite hranu: iskoristite je do kraja, podijelite s drugima ili je pravilno pohranite.
Preporuka: Ovaj post podijelite s onima koji previše kupuju, kuhaju i bacaju hranu…
Čista i pitka voda jedan je od najvrjednijih resursa.
Unatoč tome, u većini kućanstava u Hrvatskoj još uvijek koristimo pitku vodu za ispiranje WC školjki — resurs kojeg na Zemlji ima manje od 1%. Iako Hrvatska ima relativno bogate zalihe, one nisu neiscrpne.
U Japanu su razvili pametan sustav: voda korištena za pranje ruku odmah se preusmjerava u vodokotlić za ispiranje školjke, što godišnje štedi milijune litara. S druge strane, najčešći “ekološki” standard kod nas je vodokotlić s dvije tipke, koji postoji već više od 40 godina.
Imate li vi kod kuće ovakav sustav za uštedu vode?
Ekstremne vremenske pojave, poput snijega u proljeće, sve su češće.� Poremećaji u klimi ugrožavaju rane sorte voća – trešnje, marelice, breskve, jabuke i šljive često stradaju zbog kasnih mrazeva.�
Imate li problema s alergijama? Zbog ranijeg i duljeg cvjetanja biljaka, peludi je u zraku više nego što je bilo prije u isto doba godine.� Primjećujete li simptome sve ranije?
Nepropisno zbrinjavanje antibiotika ugrožava okoliš i naše zdravlje…
Antibiotici dospijevaju u okoliš kroz pročišćivače otpadnih voda, razastrijavanje gnojiva i stočne hrane, te izlučivanje iz ljudskih organizama ili bacanjem lijekova u odvode.
U otpadnim vodama, nažalost, samo prolaze kroz sustave pročišćavanja i ne mogu se uvijek potpuno ukloniti. Time zagađuju ekosustav i potiču razvoj rezistentnih bakterija, što ugrožava učinkovitost liječenja.
Ne bacajte ih u odvod ni smeće! Vratite ih u ljekarnu ili na reciklažno dvorište, gdje se sigurno uništavaju prema propisima.
Dio videa je preuzet iz priloga Dnevnika HRT-a, a govornik je prof.dr.sc Valerije Vrček, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Hej ekipa, mali predah od edukativnih postova zbog darivanja! ♻️ Darovi su osobni, ranije meni poklonjeni i nijedan brand nije povezan s njima, već ih ja jednostavno ne trebam, a nekome od vas će dobro doći, a možda će i zbog njih prigrliti neke održive navike! Radi se o sljedećem 👇🏻
✨ Višekratne vrećice za voće I povrće u slučaju da netko još nije nabavio!
✨Ben & Anna PolyPotato Deodorant Cream - Green Balance (Sensitive) – pazi ovo pakiranje od krumpira i potpuno biorazgradivo!
✨Dr. Best četkica za zube od Bambusa – isto tako nemojte zaboraviti odvojiti u biootpad ili compost
✨Višekratne pamučne blazinice za čišćenje lica i skidanje šminke
✨ Jedna reklamna pamučna vrećica za sve buduće održive kupovine
Ako ti se sviđa ovo što vidiš i želiš u svojim rukama, ovo je ono što trebaš napraviti 👇🏻
✨ Zaprati profil @jaboljigradjanin ako već nisi!
✨ Lajkaj objavu!
✨ U komentarima ostavi najdraži emoji koji te podsjeća na održivost i tagiraj prijatelja/icu kojima bi se ovo darivanje moglo svidjeti!
Igramo se do 11.4., a poslije toga ću na storiju objaviti dobitnika ili dobitnicu i unaprijed ih molim da se jave u inbox kako bi se dogovorili oko slanja ili primopredaje!
Sviđa li vam se ovakav tip povremenih darivanja na profilu?!
Kozmetički proizvodi, od šminke i parfema do preparata za njegu kose i kože, najčešće sadrže kemikalije koje imaju negativne posljedice na okoliš 🌍.
Plastična pakiranja, mikroplastika, kemijsko onečišćenje voda i zagađenje zraka samo su neki od posljedica prekomjerne upotrebe kozmetike. Osim toga, beauty industrija ima i društvene troškove: neodrživa potrošnja resursa, okrutnost prema životinjama, krčenje šuma, pa čak i dječji rad – sve to dolazi s visokim ekološkim i etičkim posljedicama.
Molim vas, svi preispitajte svoju potrošnju i prigrlite održivost.
Koliko kozmetičkih preparata (računa se i šminka) trenutno koristite svakodnevno?
Podaci posta su iz intervjua s kemičarkom Zvonimirom Mikotić Mihun (Jutarnji list).
Zato vas pitam – kako birate kozmetiku? Provjeravate li sastav prije kupnje? Vodite li se preporukama drugih i padate li na lijepi marketing?
Evo o čemu govorim kada kažem da je važno iskoristiti stvari do kraja i ne odbacivati ih olako na deponij. Ove svijeće su obične parafinske svijeće bez mirisa, a parafin je nusproizvod nafte koji prilikom sagorijevanja može otpuštati štetne tvari poput benzena i toluena, koji su štetni za zdravlje i okoliš. Svi volimo rođendane, pogotovo djeca, ali hajde da im ostavimo planet u stanju da i oni, ali i buduće generacije, mogu uživati u njemu. 🌍
Što vi čuvate “za kasnije”?
Jeste li ikada razmišljali o tome koliko energije troše podatkovni centri?!
Primjerice, pet milijardi pregleda pjesme Despacito na YouTubeu 2018. potrošilo je dovoljno energije za grijanje 40.000 američkih domova tijekom cijele godine!!!
Tehnološki napredak se nastavlja i donosi nove izazove, ali što možemo učiniti?
Jednostavno – ne koristiti AI poput ChatGPT-a za trivijalne zadatke, poput pisanja običnih e-mailova. Također, umjesto nekritičnog oduševljenja novim AI sustavima, trebamo ih sagledati realno, uz svijest o njihovim ograničenjima i posljedicama. Time možemo potaknuti razvoj održivijih rješenja, umjesto sve većih i energetski zahtjevnijih modela. 🌍
Koristite li ChatGPT svaki dan?
Da provedemo anketu po ulici tko baca više hrane, ugostiteljski sektor ili kućanstva, uvjerena sam da bi gotovo svatko odgovorio ugostitelji…
Umjesto da ostaci završe u smeću, dajte im drugi život! Pa to ste i platili!
Restoranska teletina od jučer danas je zvijezda mog novog jela. Ispekla sam sezonsko povrće uz dodatak ulja i začina, a u zadnjih 5-7 minuta dodala meso – nježno podgrijano, sočno i spremno za drugi čin na tanjuru!
Što misliš koliko kilograma metana proizvede 1 krava kroz 1 godinu?
Elektronički otpad raste brže od reciklaže, a mnogi uređaji završavaju na deponijama, zagađujući okoliš.
Uzmimo za primjer mobitele koji sadrže opasne materijale kao što su olovo, živa, arsen, kobalt i litij. Kada se mobiteli bace i spale, ti se otrovni metali ispuštaju u okoliš i zagađuju ga. Čak i kad ne izgore, završavaju u tlu polako zagađujući odlagališta otpada i vodene resurse. Olovo je kancerogeno i utječe na kognitivne funkcije kod ljudi, dok živa može biti kobna za životinje i uzrokovati ozbiljne senzorne poremećaje, slabost mišića ili gubitak pamćenja.
Razmišljamo li što se događa sa elektroničkim uređajima kad postanu otpad?!
Udio odvojeno sakupljenog otpada u Zagrebu je porastao za 14 postotnih poena, s 27,6% u 2022. na 41,6% u u 2023. Drugim riječima u 2023. Grad Zagreb je preko 50% povećao udio odvojeno sakupljenog otpada i ima najveći skok od svih gradova u Hrvatskoj s više od 15.000 stanovnika. Istodobno, najnoviji podaci Zagrebačkog holdinga kažu kako biootpada ima 111 % više, plastike 63 %, a papira 10%.
Raste i prodaja ZG vrećica pa tijekom 2024. se bilježi porast prodaje za 18,9% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Kad potrošim vrećice za odvajanje:
Ekonomija je temelj društva, a tvrtke su ključne za gospodarski rast. No, taj rast ne mora uništavati planet – nikako ne bi smio. Moj stav je jasan: podržite kompanije koje ulažu u održivost.
Najvažnije klimatske tužbe 2024.
✅ Norveška: Okružni sud u Oslu poništio je odobrenja za tri naftna polja jer vlada nije procijenila emisije nastale izgaranjem nafte. Iako je žalbeni sud ukinuo zabranu eksploatacije, ekološke grupe su se obratile Vrhovnom sudu.
✅ UK: Vrhovni sud presudio je da ekološke procjene novih naftnih bušotina moraju uključivati emisije izgaranja fosilnih goriva.
✅ Nizozemska: Sud u Amsterdamu proglasio je marketinške tvrdnje aviokompanije KLM o održivosti obmanjujućima i protuzakonitima.
✅ Švicarska: Europski sud za ljudska prava presudio je u korist starijih žena koje su tužile državu zbog nedovoljne klimatske zaštite.
✅ Međunarodni sud za pravo mora: Potvrdio je da države imaju zakonsku obvezu smanjiti emisije radi zaštite oceana.
✅ Havaji: Mladi aktivisti postigli su sporazum kojim se prometni sektor obvezuje na potpunu dekarbonizaciju u sljedećih 20 godina.
✅ Južna Koreja: Ustavni sud presudio je da vlada krši ustavna prava jer nije postavila dugoročne ciljeve smanjenja emisija.
✅ Kanada: Žalbeni sud u Ontariju poništio je raniju odluku i omogućio mladim aktivistima nastavak tužbe protiv ublaženih klimatskih ciljeva.
✅ Južna Afrika: Visoki sud ukinuo je vladin plan za izgradnju novih elektrana na ugljen zbog štetnog utjecaja na okoliš i djecu.
✅ SAD: Vrhovni sud Montane potvrdio je pravo građana na stabilan klimatski sustav kao ustavno pravo.
Keramika je odličan izolator, pa sprječava gubitak topline i čini kuhanje učinkovitijim. Tako trošimo manje plina ili struje, što znači i manje emisija CO₂.
Uz još jedan tip - Kada voda proključa, smanjite snagu grijaće ploče na najnižu moguću da zadrži ključanje. Većom snagom nećete postići da hrana bude brže kuhana nego samo da voda brži ispari.
Introducirane vrste mogu ugroziti ekosustave jer često nemaju prirodne neprijatelje, što im omogućuje nekontrolirano širenje. Time istiskuju autohtone vrste natječući se za hranu, vodu i prostor.
Mogu mijenjati staništa, uništavati vegetaciju, loviti domaće vrste ili prenositi bolesti na koje one nisu otporne. Posljedica je smanjenje biološke raznolikosti i narušavanje prirodne ravnoteže.
Takvi poremećaji mogu negativno utjecati i na ljude, primjerice u poljoprivredi, ribarstvu i turizmu, te uzrokovati velike ekonomske troškove zbog kontrole invazivnih vrsta.
Još nešto zanimljivo – shvatila sam kad imam novi proizvod u rezervi, podsvjesno počnem trošiti stari brže, kao da ga želim što prije potrošiti kako bih otvorila novi.
Režeš li ti pakiranja ovako kao ja u videu?
Plastične slamke postale su simbol globalne krize zagađenja, posebno zbog njihove štetnosti za morski svijet 🐢. Vjerojatno ste već vidjeli poznatu sliku kornjače sa slamkom u nosu. Kao odgovor na zabrinutost zbog plastičnog otpada, mnoge su regije uvele zabrane plastičnih slamki i promoviraju ekološki prihvatljivije alternative.
Međutim, američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom se ukida plan o postepenom ukidanju jednokratne plastike do 2035. godine , uveden od prethodne administracije. Naredba se fokusira na povratak upotrebe plastičnih slamki u saveznim državama, jer su papirnate slamke, prema njemu, “nefunkcionalne” i skuplje za proizvodnju 💰. Trump je također izrazio sumnju u tvrdnje o negativnom utjecaju plastike na morski život…
Ova odluka izazvala je podijeljene reakcije: industrija plastike ju je pozdravila, dok su ekološki aktivisti upozorili da se time favoriziraju interesi naftne industrije na štetu okoliša i javnog zdravlja.
Svaki posjednik koji preda ovlaštenom sakupljaču stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovito vozilo.
Poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom ovlaštenom sakupljaču i uz to zaraditi oko 130 eura pri predaji starog neispravnog vozila.
Prilikom predaje vozila posjednik mora ovlaštenom sakupljaču dati dokaz o vlasništvu, odnosno presliku prometne dozvole otpadnog vozila koje predaje.
Ako nije upisan kao vlasnik treba predati presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo ili ovjerenu punomoć od stvarnog vlasnika da se vozilo daje na oporabu.
Dokazom se smatra i rješenje o plaćenoj naknadi Fondu ili potvrda o provjeri registriranosti vozila.
Od ovlaštenog obrađivača posjednik će dobiti potvrdu koju je dužan predati u stanici za tehnički pregled prilikom odjave tog vozila.
U Fondu kažu da upravo ovako posložen sustav daje odlične rezultate pa ne čudi da Hrvatska, kad je u pitanju gospodarenje otpadnim vozilima, ali i gumama, premašuje ciljeve.
Napominju kako se u automobilima nalazi niz opasnih tvari, koje ako se neadekvatno zbrinu mogu uzrokovati zagađenja prirode i okoliša.
Isto tako, motorno vozilo sadrži i cijeli niz vrijednih sekundarnih sirovina, osobito metala, koji se mogu dalje iskoristi u proizvodnji novih proizvoda.
Ovlaštenje za obradu otpadnih vozila ima tvrtka Ce-Za-R koja ima organiziranu sakupljačku mrežu na cijelom teritoriju Hrvatske.
U Hrvatskoj je u 2022. skupljeno oko 39.000 tona otpadnih vozila od čega je cijela količina i obrađena, čime je Hrvatska ispunila, pa i premašila ciljeve propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom.
Prema najnovijem izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, rekli su Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.